Stephanie King iz Herefordshirea u Velikoj Britaniji imala je čvrst plan o tome kako želi da prođe rođenje njene djece. Ali kad je došlo vrijeme da joj se blizanci rode u srpnju 2019. godine, planovi su se počeli mijenjati. Stanley, prvi blizanac, gotovo se rodio na parkiralištu.
POGLEDAJTE VIDEO: Elisabeth iz Amerike je spremila 147 litara mlijeka, ima hiperlaktaciju
- Došao je tako brzo da nisam uspjela dobiti ni plin ni zrak - tvrdi King. Ubrzo nakon toga, otkucaji srca njene druge blizanke, Sophije, pali su toliko dramatično da su liječnici poslali Stephanie na hitni carski rez. Obje su bebe bile u redu, ali ona nije. Jako je krvarila te izgubila 5 litara krvi. Kao da to nije bilo dovoljno, u maternici se razvila infekcija otpornu na antibiotike, koja joj se kasnije proširila na krv i pretvorila u sepsu. Uslijedila je upala pluća, a zatim joj se prsna šupljina napunila gnojem, što je zahtijevalo još dvije operacije. Bilo je to osam dugih tjedana prije nego što se King vratila kući. Na snažnim antibioticima i nadomjesnoj hormonskoj terapiji nije mogla dojiti blizance.
- Bilo je gotovo traumatičnije od onoga što sam prošla u bolnici - kaže King. Budući da je dugo dojila svog sina, znala je kakve prehrambene koristi pruža majčino mlijeko.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji majčino mlijeko je važan izvor hranjivih sastojaka i energije za novorođenčad, štiti od gastrointestinalnih infekcija i pomaže u smanjenju rizika od pretilosti, a poboljšava i IQ kasnije u životu, između ostalih dobrobiti. Za majke poput Stephanie, one koje ne mogu dojiti, ali još uvijek žele svojoj djeci pružiti majčino mlijeko, mogućnosti su ograničene. Banke mlijeka nisu dostupne u svakoj zemlji ili gradu, a tržišta na Facebooku, Craigslistu i drugim mrežnim platformama slabo su regulirana.
Fengru Lin već dugo pokušava pronaći rješenje ovog problema. U siječnju 2019. godine, Lin je osnovala 'TurtleTree Labs', startup iz sjedišta u Singapuru koji pokušava laboratorijski proizvesti majčino mlijeko. Tvrtka proces započinje sa matičnim stanicama uzetim iz majčinog mlijeka donora, umnožava ih prije nego što ih stavi u tekućinu za rast u bioreaktoru sa šupljim vlaknima - 'zamislite divovsku čeličnu šalicu sa stotinama i tisućama malih perforiranih slamki', kaže Lin. Tamo se stanice diferenciraju u mliječne i počinju proizvoditi mlijeko. Lin kaže da cijeli proces traje tri tjedna, a mliječne stanice mlijeka mogu laktirati otprilike 200 dana.
To je tehnika koja se teoretski može koristiti za dobivanje mlijeka od bilo kojeg sisavca, sve dok su matične stanice dostupne. TurtleTree je već uspješno proizveo kravlje mlijeko u cjelovitom sastavu iz matičnih stanica svježeg kravljeg mlijeka. Sada se planira isto učiniti i s ljudskim mlijekom.
- Ne pokušavamo zamijeniti dojenje, već to u potpunosti zagovaramo - kaže Lin, koju je privukla ideja o pravljenju mlijeka iz stanica zbog strasti prema proizvodnji sira.
Više od 80 posto novih majki u SAD-u i Velikoj Britaniji započinje s dojenjem, ali samo polovica i trećina, to još uvijek čini i u dobi djeteta od šest mjeseci. Globalno, ta brojka iznosi 37 posto. Razlozi su različiti: neke se bore s dovoljnom količinom mlijeka, dok se druge moraju vratiti poslu gdje crpljenje i skladištenje mlijeka nije prikladno. Mnoge majke također smatraju da je izlučivanje mlijeka fizički bolno, uzrokuje im mastitis, izgrižene bradavice i druge neugodne učinke. Neke su majke na lijekovima ili na tretmanima koji ih čine nesigurnima za dojenje. A ponekad, bebe mogu biti prerano rođene ili preslabe da bi dojile.
Iako je adaptirana mliječna prehrana napredovala, osobito u posljednja dva desetljeća, još uvijek joj nedostaje mnogo hranjivih sastojaka koji se nalaze u majčinom mlijeku. I to je uglavnom zato što se većina formula za novorođenčad temelji na kravljem, a ne na ljudskom mlijeku.
- Oni sadrže uglavnom iste vrste molekula, ali u različitim omjerima. A razlika u tim razinama vrlo je fiziološki značajna - tvrdi Alan Kelly, prehrambeni znanstvenik iz Irske. Razina minerala u kravljem mlijeku znatno je viša, pa je tako i njegov sadržaj proteina (3,5 naspram 1 posto), dok je razina ugljikohidrata znatno niža (otprilike 4,5 prema 7 posto), tvrdi Kelly. Ono što je najvažnije, postoji skupina složenih ugljikohidrata koji su jedinstveni za ljudsko mlijeko.
- Sada je poznato da oligosaharidi igraju veliku ulogu u razvoju dojenčeta, na primjer u zaštiti od infekcija - kaže Kelly. Dojenačku formulu možete prilagoditi nekoj od ovih razlika, ali ne možete u potpunosti ponoviti izvornu stvar. A budući da formula koristi kravlje mlijeko kao polazni materijal, okolišni troškovi njegove proizvodnje također su znatni. Za proizvodnju samo jednog kilograma mlijeka u prahu potrebno je oko 4700 litara vode. Formula također često sadrži palmino ulje koje ima veliki otisak ugljika. Majčino mlijeko uzgojeno u laboratoriju može ublažiti neke od ovih problema.
Iako se i Biomilq (startup za proizvodnju majčinog mlijeka u laboratoriju) i TurtleTree laboratoriji (koji su svaki prikupili više od 3,5 milijuna dolara) nadaju da će na kraju proizvesti dostojno ljudsko mlijeko, postoje neke ključne razlike. Kao prvo, Biomilq izravno radi s epitelnim stanicama mliječne žlijezde, a ne s matičnim stanicama. Cilj mu je također izravno prodati mlijeko potrošačima, dok TurtleTree svoju tehnologiju planira licencirati velikim kompanijama s formulama.
Bilo koje mlijeko proizvedeno u laboratoriju neće moći dati imunološku korist koju daje izravno dojenje. Majčino mlijeko sadrži velike količine antitijela proizvedenih u krvi koja se potom prenose na dijete što im daje određenu zaštitu od bolesti.
- Majčino mlijeko je izuzetno složen biofluid - tvrdi Natalie Shenker, istraživačica majčinog mlijeka na Imperial Collegeu u Londonu. Ne samo da sadrži stotine proteina i više od 200 oligosaharida, on također sadrži mnoštvo hormona, masti i korisnih bakterija koje se stvaraju u tijelu i prenose u stanice mliječnih mlijeka. Te komponente, koje se ne mogu ponoviti u laboratoriju, ključne su za razvoj bubrežnih, staničnih membrana i imunološkog sustava, kaže Shenker. Osim toga, oni pomažu u održavanju konzistentne razine tekućine i elektrolita, među ostalim funkcijama.
Osim toga, majčino mlijeko je dinamična tvar koja odgovara bebinim promjenjivim potrebama.
- Slina može teći unatrag u mliječni kanal i biti signal majci. A neka istraživanja pokazuju kako antimikrobni proteini nastaju s novorođenčadskim bolestima - kaže istraživačica majčinog mlijeka Maryanne Perrin sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini. Shenker dodaje: ljudsko mlijeko 'prilagođeno je majčinoj i bebinoj genetici, okruženju u kojem žive, zemljopisnom položaju, sezoni, pa čak i temperaturi dana - to je ljudsko mlijeko'.
Na stranu biološke razlike, tu postoji i niz prepreka prije nego što laboratorijski uzgojeno mlijeko postane stvarnost. Kao prvo, tvrtke moraju pronaći način da smanje najskuplje aspekte proizvodnje (hranjive sastojke i medije za laktaciju) kako bi mlijeko bilo pristupačno. TurtleTree Labs trenutno optimizira proces laktacije u 5-litarskom bioreaktoru za koji se nadaju da će se linearno povećati na industrijske veličine od 1000 i 50.000 litara sljedeće godine.
Otkrivanje načina očuvanja konačnog proizvoda također će biti ključno, kaže Kelly. Pasterizacija, zamrzavanje ili dehidracija u prah mogu promijeniti neke sastojke mlijeka i 'poništiti neke od njegovih prednosti'. Testiranje sigurnosti je još jedna velika prepreka koju će kompanije morati savladati.
Dojenčad je ranjiva populacija pa je etički teško provoditi klinička ispitivanja kada se radi o tako mladoj djeci. A budući da je majčino mlijeko uzgojeno u neistraženim vodama, regulatorna tijela morat će smisliti kako to klasificirati, pa čak i stvoriti formalni standard za majčino mlijeko (koji trenutno ne postoji).
- Mislim da je istraživanje koje se odnosi na proizvodnju majčinog mlijeka u laboratoriju prekrasna perspektiva - kaže Stephanie King, koja je bila prisiljena oslanjati se na adaptiranu hranu za hranjenje svojih blizanaca u prvim tjednima, ali sada ih isključivo doji. - Da mi je u početku bilo ponuđeno donorsko mlijeko ili da je majčino mlijeko uzgojeno u laboratoriju u punom zamahu, tada bih prvo krenula s tim - zaključuje Stephanie, piše Wired.