U Hrvatskoj od pušenja svake godine umre više od 9000 ljudi, upozoravaju stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. A svaki treći čovjek je - pušač, od čega 35 posto muškaraca i 27 posto žena.
Zbog nikotina u duhanskom dimu pušenje izaziva ovisnost te se povećava frekvencija srca, stiskanje malih krvnih žila i krvnog tlaka. Pušenje povećava rizik za više od tridesetak bolesti, među kojima su i bolesti srca te krvnih žila (srčanog udara, moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije), koje su vodeći uzrok smrti u svijetu.
U duhanskom dimu je više od 7000 različitih kemikalija, među kojima su, osim nikotina, katran te ugljični monoksid. Barem 300 njih, pokazala su istraživanja, je i kancerogeno.
- Katran oštećuje stijenke krvnih žila, povećava vjerojatnost zgrušavanja krvi te snižava HDL kolesterol, tzv. dobar kolesterol - kažu u HZJZ-u.
Ugrušci u krvi češće se stvaraju kod pušača zbog ugljičnog monoksida te se tijelo manje opskrbljuje kisikom. Svaka uporaba duhanskih proizvoda je štetna, pa tako i pasivno pušenje. Zato nepušači izloženi duhanskom dimu imaju 25-30 posto povećani rizik od razvoja srčano-žilnih bolesti.
Podaci pokazuju kako su žene rizičnija skupina nego muškarci, a pušačice imaju 25 posto veću šansu za koronarnom bolesti srca. Isto tako, u prosjeku, pušači umiru 10 godina ranije nego nepušači.
- Svaki drugi pušač će umrijeti zbog posljedica pušenja - govore iz HZJZ-a. Kao lošu alternativu navode električne cigarete, koje sadrže nikotin i mnoge druge kemijske supstancije bez izgaranja duhana.
- Dugoročni učinci na zdravlje e-cigarete još nisu istraženi, ali prema dosadašnjim spoznajama, sadrže štetne sastojke te također dovode do razvoja nekih kroničnih bolesti, a tako i bolesti srca i krvnih žila.
Osim srčanih bolesti, duhanski dim može uzrokovati rak pluća, ali još 16 vrsta raka, poput raka debelog crijeva ili raka dojke. Što se raka pluća tiče, u Hrvatskoj godišnje oboli oko 3000 ljudi, a više od 2000 ih umire.
Prema tome smo na drugome mjestu u Europi. Rak pluća je najčešći karcinom u muškaraca i drugi najčešći u žena u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog pulmološkog društva.
Obično se javlja u starijih od 60, a podaci upućuju na to da je oko 90 posto oboljelih bilo među aktivnim ili pasivnim pušačima. Prema nekim procjenama, rak pluća koji je otkriven u ranom stadiju izlječiv je i kod 50 posto slučajeva, odnosno liječenjem se može produljiti život, dok je izlječivost kod onoga koji je već metastazirao manja od pet posto.
Trenutačno se dijagnoza kod većine oboljelih otkrije tek u poodmaklom stadiju, u kojem je smrtnost vrlo visoka, upozoravaju stručnjaci. Jedan od razloga za to su nespecifični simptomi, zbog čega često prođe prilično mnogo vremena prije nego što ih oboljeli ili liječnici opće prakse povežu s tom bolešću. Zabrinuti se treba ako vas muče uporni kašalj, uz bol u prsima, umor i gubitak energije te gubitak težine. Znak raka pluća može biti i nedostatak daha te piskanje, zatim promuklost, iskašljavanje krvi ili krvavi ispljuvak.
Kemikalije u cigaretama:
- Kadmij
- nalazi se u baterijama, zbog toksičnog djelovanja uzrokuje edem pluća. Nakuplja se u bubrezima i jetri.
- Formaldehid
- otrovan je ako se udiše ili ako se proguta jer izaziva vrlo teška i trajna oštećenja. Kancerogen je.
- Aceton
- glavni sastojak odstranjivača laka za nokte, a koristi se i kao otapalo pri preradi plastike.
- Benzen
- za boje i gume. Otrovan je, a osobito njegove pare. Izaziva rak, i to leukemiju.
- Arsen
- kancerogen je. Vrlo je otrovan proguta li se. Nakuplja se u organizmu.
- Katran
- vodi upalama. Pogoduje razvoju ateroskleroze te snižava ‘dobar kolesterol’ (HDL).
- Butan
- plin koji se koristi kao tekućina u upaljačima te lako izgara.
- Ugljični monoksid
- zbog njega su mogući ugrušci. Veže se uz hemoglobin te smanjuje opskrbu kisikom.
- Nikotin
- stvara ovisnost, povećava frekvenciju srca, stišće male krvne žile i povisuje krvni tlak.
- DDT
- poznati insekticid. Zabranjen je. Taloži se u mišićima i kostima, štitnjači, testisima.
90 posto
- oboljelih od raka pluća bilo je među aktivnim ili pasivnim pušačima. Većini oboljelih rak se otkrije kad je već metastazirao, zato je smrtnost vrlo velika
9000
- ljudi u Hrvatskoj umire od posljedica pušenja. U cigaretnom dimu postoji 7000 kemikalija, od kojih je 300, pokazala su istraživanja, kancerogeno.
Rizik od raka raste za 25 posto - s 25 cigareta
Procjene upućuju na to da oni koji puše između 1 i 14 cigareta dnevno imaju osam puta veći rizik umiranja od raka pluća u odnosu na nepušače. Kod onih koji puše 25 ili više cigareta na dan taj je rizik čak 25 puta veći, pri čemu opasnosti nisu pošteđeni ni nepušači. I pasivni pušači mogu oboljeti od raka pluća, a žene prije menopauze i od raka dojke te raka sinusa. Trovanju su najizloženiji dišni sustav, ali nema ni jednog organa ili sustava organa u tijelu koji je pošteđen negativnog utjecaja duhanskog dima, upozoravaju stručnjaci.
Rizik za srčani raste i ako popušite 1-2 cigarete
Duhan je drugi vodeći uzrok bolesti srca i krvnih žila, nakon visokoga krvnog tlaka. Pušači imaju od dva do četiri puta veću vjerojatnost razviti koronarnu bolest srca ili moždani udar nego nepušači. Za svaku popušenu cigaretu rizik od nefatalnog srčanog udara povećava se za 5,6 posto, a vrijedi i za pušače koji popuše samo jednu do dvije cigarete na dan.