Djeca pušača imaju četiri puta veću vjerojatnost da poslije u životu razviju neku vrstu srčanih bolesti, pa čak i kada im roditelji pušači ograniče izloženost pasivnom pušenju, pokazala je nedavno završena finska studija objavljena u časopisu Circilation. 

Rizik od nastanka plaka na arterijama koji uzrokuje začepljenje i srčani udar u odrasloj dobi bio je dvaput veći u djece čiji roditelji (jedan ili oboje) puše u odnosu na djecu nepušača. Rizik se nije smanjivao ni ako su se djeca pokušavala “poštedjeti” dima. Voditelj studije, dr. Costân Magnussen sa Sveučilišta u Turkuu, kaže da je zapravo jedina zaštita za djecu - potpun prestanak pušenja. 

- U prostoriji gdje puši četvero ljudi, njihovim izdisanjem u prostor se unosi toliko štetnih tvari kao da čovjek i sam puši. A nepušačima koji su izloženi pasivnom pušenju kod kuće ili na poslu povećava se rizik od razvoja bolesti srca 25-30 posto - otkriva psihijatar Boris Gracin iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Dodaje da je od posljedica pasivnog pušenja dosad umrlo oko 600.000 ljudi u svijetu te nas navodi da se zapitamo kakav je onda štetan utjecaj duhanskog dima na dječji organizam. 

- Ulogu nema samo nikotin koji ima ovisnički karakter ili toksični spojevi poput ugljik-monoksida ili formaldehida. Duhanski dim sadrži četiri tisuće različitih kemikalija od kojih je najmanje pedeset kancerogeno. I nema organa ni organskog sustava koji nije zahvaćen toksičnim djelovanjem njegovih čestica i plinova pa, stoga, ne čudi da dim zaista može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme kod djece - objašnjava Gracin, koji dodaje da se primarna izloženost djece pasivnom pušenju događa upravo kod kuće. 

Brojna istraživanja pokazuju da cigaretni dim, osim razvoja bolesti srca, uzrokuje brojne zdravstvene probleme, uključujući i česte i teške napadaje astme, infekcije dišnih puteva, infekcije uha, kao i sindrom iznenadne smrti (SIDS) dojenčadi do prve godine. Dokazano je i da djeca koja umiru do prve godine imaju veće koncentracije nikotina u plućima i višu razinu kotinina (biološkog markera pasivnog pušenja) od djece koja umiru od nekih drugih uzroka. Kemikalije iz dima utječu na regulaciju dječjeg disanja, pa se njihova pluća sporije i slabije razvijaju nego u druge djece, a ta djeca i češće obolijevaju od bronhitisa te upale pluća. Disanje im je otežano, a sluznica nosa oštećena. Pušenje utječe i na nerođenu djecu. U trudnoći ono rezultira povećanom smrtnosti dojenčadi, a puši li trudnica, u nerođene djece se sporije razvija živčani sustav. 

- Pušenjem u trudnoći trećinu se povećava rizik od bebine smanjene porođajne težine, spontanog pobačaja, perinatalnog i neonatalnog mortaliteta - objašnjava dr. Boris Gracin.

Rak mogu ‘zaraditi’ i zakleti nepušači

Prema poraznoj statistici, pasivno pušenje uzrokuje kardiovaskularne bolesti. Izloženost pasivnom pušenju ima neposredne štetne učinke na kardiovaskularni sustav i može izazvati infarkt ometajući pravilan rad srca, a rizik za moždani udar povećava se 20-30 posto. Uzrokuje i rak pluća kod ljudi koji nikad nisu pušili jer udišu iste kancerogene tvari kao i pušači, objašnjava dr. Gracin.

Djeca imaju traume od zlostavljanja pušenjem

Duhanski dim ima trajni učinak na kardiovaskularno zdravlje djece, pa zato mnogi liječnici kažu da pasivno pušenje treba klasificirati kao oblik zlostavljanja maloljetnika. Osim oštećenja sluznice nosa, čestih infekcija, bronhitisa i upala pluća, djeca izložena dimu imaju teže i učestale napadaje astme koji djetetov život mogu dovesti do opasnosti, kaže dr. med. Boris Gracin te dodaje da zbog dima ljubimci u kućanstvima pušača - kraće žive.