Topli svježi kruh s hrskavom koricom, još napravljen po starinskom receptu, je pravi užitak za svako jutro. Donosimo vam recepte i pet priča o kruhu i ljudima koji čuvaju tradicionalne načine pripreme kruha.
POGLEDAJTE VIDEO: Kruh bake Marije
Kruh bake Marije svi rado jedu
Marija Jagečić (84) iz Biškupaca kraj Požege punih 62 godine u krušnoj peći peče slasni domaći kruh. Objašnjava da je to postupak koji traje dva dana. Navečer prosije brašno, onda u toplo brašno stavi domaći kvas koji sama priprema, doda svježi kvasac i zamijesi tijesto. Objašnjava da kvas mora odležati i ako se kruh peče bez njega samo sa svježim kvascem, onda nije domaći. Sin Vinko, glavni pekar, kaže da kad peć od temperature iznutra pobijeli, spremna je za pečenje.
UZMI PLUS+ I PROČITAJ VIŠE
Recept za kruh stariji od 500 godina
Kad se kruh radi po recepturi kojom su se prije nekoliko stoljeća koristile stare žene, miriše cijela ulica. Recept koji je star više od 500 godina objeručke su prihvatili supružnici Ivana Keri i Neven Đomlija, koji su u Puli otvorili malu obiteljsku pekarnicu Kolijevka kruha. Ondje kruh rade od organskog brašna pažljivo biranog od provjerenih mlinara koji melju žitaricu na 40 Celzijevih stupnjeva.
UZMI PLUS+ I PROČITAJ VIŠE
Kruh iz parne peći
Na adresi Nova Ves 70 nalazi se najstarija zagrebačka Prodavaonica kruha i peciva čiji je vlasnika Miroslav Trajković (74). Ova pekarnica jedina je u Zagrebu koja peče kruh u parnoj peći na drva, a održala je dugu tradiciju pečenja kruha i recepturu koja se nikad nije promijenila. Parna peć koja djeluje kao svojevrsni vremeplov u davne dvadesete godine sagrađena je od 9500 cigli, iako je većina pekarnica u gradu prešla na uljne i plinske peći, oni su ostali vjerni parnoj koja ih nikada nije razočarala.
UZMI PLUS+ I PROČITAJ VIŠE
Tradicionalni kruh iz Moslavine
U Moslavini se kruh tradicionalno pripremao u krušnoj peći, i to u većim količinama, a višak je ostajao kao zaliha za sljedećih nekoliko dana tako da se nikad nije jeo svježi nego tvrdi, osušeni kruh. Svakodnevno se pekao najčešće od kukuruznog brašna, a za svetkovine od bijelog. Svakodnevni kruh, bez obzira na to je li bio bijeli, miješani ili kukuruzni, pekao se pomoću kvasa. Domaći kvasac pripremao se tako da se određena količina već pripremljenog, zamiješanog tijesta odvajala u drvenu posudicu i ostavljala do sljedećeg pripremanja kruha.
UZMI PLUS+ I PROČITAJ VIŠE
Domaći kruh ispod cripnje
Danas su, nažalost ostale tek rijetke žene koje su umijeće spravljanja domaćeg kruha ispod cripnje na otvorenom ognjištu naučile i otrgnule od zaborava. Prije se je tijesto iz sprtve stavljalo najprije na lopar, a sa lopara na komin. To vam je drveni okrugli pladanj sa dužom ručkom. Još su bili rezbareni lopari, pisanice. Naši stari su ih rukom u drvetu ukrašavali. Oni su se koristili samo za velikih blagdana kad se kruh posebno ukrašavao da izgleda kao pisanica.
UZMI PLUS+ I PROČITAJ VIŠE
POGLEDAJTE VIDEO: DOM DAVORA BRUKETE