Zemlja se zagrijala za više od jednog stupnja Celzijevog od početka predindustrijske ere, a ledenjaci od Himalaje do Anda gubili su obim već od sredine 20. stoljeća. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell

No osim kalote na Grenlandu i Antarktiku, mjerenja na licu mjesta provode se na samo nekoliko stotina od 220.000 ledenjaka na planetu.

- Ima puno regija u kojima i ne znamo kako evoluiraju ledenjaci - kaže Romain Hugonnet, voditelj studije objavljene u srijedu. 

Zahvaljujući gotovo pola milijuna satelitskih snimaka, "prva cjelovita kartografija smanjenja ledenjaka u svijetu", zaključuje da "se tope svi ledenjaci, s nekoliko izuzetaka, kaže Hugonnet, znanstvenik na sveučilištu ETH u Zurichu i sveučilištu Toulouse.

PROGRAM KOPERNIK Globalno zatopljenje uzima maha: U Europi 2020. godina najtoplija u povijesti mjerenja

Ledenjaci planeta izgubili su 267 milijarda tona leda u prosjeku na godinu od 2000. do 2019., navodi se u jednoj studiji. Tim oslobođenim vodama mogao bi se napuniti njujorški Central park visine vode 341 metar.  A topljenje se jako ubrzalo: u prosjeku 227 milijarda tona na godinu od 2000. do 2004,. odnosno u prosjeku 298 milijarda tona na godinu u razdoblju od 2015. do 2019..

- Ako isključimo zone na periferiji, Grenland i Antarktik, dakle ako zadržimo 70 posto ledenjaka planeta, u 20 godina se s prosječnog gubitka od trećine metra na godinu došlo do dvije trećine metra na godinu. U 20 godina udvostručena je brzina gubljenja mase. To je vrlo zabrinjavajuće - ističe Hugonnet.

Ledenjaci Aljaske, Alpa te Islanda dio su onih koji najbrže gube masu.

Opći zaključci studije poklapaju se s onima koje su donijeli stručnjaci UN-ova Međuvladina panela za klimatske promjene. To topljenje ledenjaka pridonijelo je 21 posto porastu razine mora od početka stoljeća, dakle 0,74 mm na godinu, navodi se u studiji.

RIBE MIJENAJU DOM Klimatske promjene potiskuju morske vrste prema polovima

Novi podaci mogli bi pomoći planiranju za vrlo napučene zone u kojima ledenjaci imaju veliku ulogu kao izvor vode za poljodjelstvo.

- Kratkoročno, ledenjaci se tope sve brže i s više će vode natapati rijeke koje služe kao tampon u određenim regijama kao u Indiji ili u Andama u sušnim periodima. No onda bi te rijeke mogle dosegnuti vrhunac i količina vode će brzo opadati sve dok je više neće biti - upozorava znanstvenik te procjenjuje da bi "već za nekoliko desetljeća u većini regija mogao početi takav silazni trend".