U današnje vrijeme većina ljudi živi i radi u kontinuiranom stresu, gotovo bez predaha i samo je pitanje trenutka kad će čovjek osjetiti da više jednostavno ne može. Baterije su prazne, ne možete se koncentrirati, u fazi ste kad biste se radije rasplakali nego razgovarali o tome kako vam se može pomoći i sanjate kako pobjeći od svega – posla, partnera, djece, roditelja, pa i prijatelja koji vas opterećuju svojim problemima.
POGLEDAJTE VIDEO: Lavanda ima brojna ljekovita svojstva, a među ostalim pomaže i protiv stresa
Kako si pomoći, brzo i efikasno, tako da u relativno kratkom roku budemo sposobni nastaviti dalje?
- Bez odmora sigurno neće ići. Poželjno je da to bude odmor uz promjenu okoline, tako da se maknete od stresne situacije i niza drugih neriješenih problema, kao i od ljudi koji stalno nešto traže od vas. Iako biste možda najradije sjeli u automobil i otišli u nepoznato na nekoliko mjeseci, taj odmak ne mora uopće biti povezan s nekim putovanjem. Dovoljno je uzeti si vremena da prošećete parkom, u prirodi, jer nas prirod opušta i doprinosi tome da obnovimo energiju – kaže psihologinja Zvjezdana Dragojević, savjetnica u području profesionalnog, organizacijskog i osobnog razvoja iz tvrtke Prava formula.
Kad se osobno nađe u takvoj situaciji, ona voli prošetati Botaničkim vrtom, kaže, a zgodan izbor su i Jabukovac, Tuškanac ili Maksimir, odnosno šetnja uz savski nasip.
- U Zagrebu baš imamo lijepih mjesta gdje čovjek može povratiti energiju, no sigurna sam da se to može pronaći i u drugim gradovima - kaže.
- Ono što je također važno to je da se u takvoj situaciji klonite donošenja važnih odluka. Dobro je smanjiti tenzije tako da se držimo one da je jutro pametnije od večeri. Naime, kad smo potpuno iscrpljeni, često ne vidimo stvari jasno i nemamo sliku rješenja, pa su veće šanse da ćemo pogriješiti – kaže psihologinja. Bilo bi dobro izbjegavati odlazak u kafić s kolegama, gdje ćemo pretresati iste stvari nekoliko sati, uz alkohol, pušenje, ili prejedanje slatkišima.
- To mnogi koriste kao alat za 'smirenje' u situaciji kad 'puknu', no treba biti svjestan toga da to omogućava samo kratkoročni bijeg od situacije. Problemi zbog kojih ste se našli na rubu pucanja i dalje ostaju, a ako ste se prejeli slatkiša, to će vam dati energije na dva do tri sata, no nakon toga pad energije može biti i gori. Umjesto toga, savjetovala bih odmak i to da iskoristite malo vremena da se pozabavite sami sobom, kako biste osvijestili što je vaš najveći problem u tom trenutku te što možete ili morate promijeniti da biste ga riješili – savjetuje psihologinja Dragojević.
Evo kako bi oporavak od naglog burn outa mogao izgledati po koracima:
1. Osvijestite problem i procijenite ga
Takav iskorak, kaže sugovornica, možemo napraviti tek nakon što smo osnažili tijelo, dakle nakon što smo si priuštili malo odmaka od cijele situacije, bilo da je to bila šetnja nekim gradskim parkom, ili šumom, ili odlazak kući da biste prespavali.
- Kad smo pod stresom i dođemo do točke pucanja, situacija nam se obično čini posve bezizlazna, odnosno puno gora nego što zapravo jest. Često ne možemo razmišljati racionalno i zato je dobro ne donositi nikakve velike odluke u toj fazi. Tek kad ste malo predahnuli, moći ćete čišće sagledati situaciju i procijeniti težinu problema. Nakon odmora lakše je uvidjeti i moguća rješenja te procijeniti koje bi u našoj situaciji možda bilo najefikasnije – kaže psihologinja.
2. Optimističan pristup je pola rješenja
To je stvar iskustva i rada na sebi i neće vam uspjeti kod prve prepreke, no uz puno truda s vremenom biste mogli promijeniti način na koji gledate na probleme, kaže Zvjezdana Dragojević.
- Ako ste inače pesimistične prirode, vrlo je vjerojatno da ste pod stresom generalizirate i skloni ste odmah vidjeti krah. Čovjek koji na sve gleda negativno, kad se pojavi problem sklon je zaključiti 'Ovo sigurno neće uspjeti', ili: 'Gubim vrijeme na nešto što nema šanse' i slično, umjesto da date priliku da se stvari uz malu promjenu okolnosti možda preokrenu. Optimističan mindset ni pred jako ozbiljnim problemom neće posustati. Takvi ljudi obično kažu: 'sutra je novi dan' i ostave si vremena da pronađu izlaz iz situacije – pojašnjava sugovornica. Kad si ostavite taj prostor za procjenu s odmakom, rješenje se vrlo često nađe, dodaje.
3. Naučite nešto iz tih neugodnih epizoda 'pucanja'
- Kad netko 'pukne' to nije ništa drugo nego emocionalna reakcija na stres. S vremenom možemo naučiti kako prevenirati da dođe do toga da baš 'puknemo', odnosno kako da u nekim zahtjevnim životnim situacijama budemo smireniji, kaže psihologinja te dodaje česti primjer:
- Ako netko baš svaki dan kad krene kući s posla u 17 sati doživi slom u automobilu zbog sporog prometa na cestama, odnosno gužve jer se baš svi vraćaju s posla u to vrijeme, onda je problem u tome što se prepustio ulozi žrtve i prepustio se tome da svaki dan duboko proživljava taj stres, koji ga troši. Umjesto toga, možete osvijestiti da je gotovo svaki dan u to vrijeme gužva, pa pripremiti neki dobar audio materijal koji možete preslušati u automobilu, neko predavanje koje vam može biti korisno – priča sugovornica.
Dok stojite u automobilu možete dobro izvježbati tehniku dubokog abdominalnog disanja, što može doprinijeti tome da se do dolaska kući zapravo oslobodite stresa koji vučete od posla i slično. Oni koji to mogu, možda mogu pokušati prilagoditi radno vrijeme tome da ranije dođu kući, u vrijeme kad nema gužve, pa doma odrade dio posla koji zbog toga nisu na poslu.
4. Posvetite pažnju odnosu s bližnjima
Stres i naša reakcija na njega snažno se odražavaju na sve naše odnose, od poslovnih, do onih s partnerom, djecom, roditeljima i prijateljima. Važno je osvijestiti da naš život nije samo posao te da moramo voditi računa o tome da se posljedice stresa ne prelijevaju na naše bližnje, jer i kvalitetni odnosi su važni da bismo se lakše nosili sa stresom. Zato nastojte uspostaviti neki ritam obaveza uz koji ćete imati dovoljno vremena za druženje s obitelji i prijateljima na način koji vas opušta: Zajednička večera jednom tjedno, nakon koje ćete odigrati partiju karata može biti odlična protuteža stresu. Ili obiteljski roštilj na koji ćete pozvati drage ljude.
5. Magnezij brzo daje energiju
Ako se osjećate iscrpljeno i bez energije, razmislite o tome je i vam nedostaje neki vitamina ili minerala o organizmu i je li vrijeme da ih nadoknadite, možda i uzimanjem dodataka prehrani na neko vrijeme. Dobro je posavjetovati se s obiteljskim liječnikom o tome. No, ako osjećate da ste fizički i psihički iscrpljeni, problem može biti u nedostatku željeza, ili vitamina iz B skupine, pa nastojte birati namirnice koje su dobar izvor, ili zaista posegnuti za dodacima. U takvoj situaciji možete si pomoći i tabletama magnezija, koje brzo daju energiju.
6. Imajte pri ruci 'punjač' za tijelo
Kao što biste svoj mobitel priključili na punjač kad se crtica na bateriji približi dnu, tako to možete učiniti i sa tijelom. Naravno, ne priključivanjem na električnu energiju, nego – zdravim brzim zalogajem. Šalica cjelovitih žitarica s komadićima voća i malo jogurta, energetska pločica bez dodanog šećera, malo crne čokolade i nekoliko oraha – sve su to mali zalogaji koji mogu podići energiju i omogućiti da se koncentrirani vratite obavezama.
Uz složene ugljikohidrate – dakle šećere koji se sporo razgrađuju i dugo će otpuštati energiju – dobro je osigurati i unos proteina, koji također doprinose obnovi energije. Jedan od primjera je kava s mlijekom, ili čaša proteinskog jogurta kao međuobrok.
7. Radite na sebi uporno
- Sigurno je da neke od promjena nećete postići odmah, pa niti lako, kao i da će u životu biti situacija u kojima ćete ponoviti greške i obrasce ponašanja za koje ste mislili da ste ih 'prerasli'. Važno je biti uporan u radu na sebi i uvoditi promjene u malim koracima, i to korak po korak, jer će tako biti lakše. Na taj način s godinama ćete se vjerojatno ipak sve lakše nositi sa stresom i imati neke 'alate' koji vama najbolje pomažu, zaključuje psihologinja Zvjezdana Dragojević.
8. Pazite na prehranu
Da biste lakše prebrodili stres, važno je zdravo se hraniti. Naglasak treba biti na povrću, voću i cjelovitim žitaricama. Vodite računa i o dovoljnom unosu vode jer su umor, bezvoljnost i nedostatak energije simptomi dehidracije.
9. Krenite na plivanje
Fizička aktivnost potiče proizvodnju endorfina i serotonina, a učenje novih stvari također je korisno. Upišite se na neki plesni tečaj, plivanje ili u školu stranih jezika. Time otvarate priliku da upoznate nove ljude i doživite zanimljive stvari, što je uvijek poticajno.
10. Unesite više smijeha u život
Pronađite način da se više smijete. Odvojite vrijeme za dužu šetnju i igru s kućnim ljubimcem, ponudite se da pričuvate susjedovu djecu kako biste se mogli zabavljati s njima, potražite smiješne filmove ili barem jedanput mjesečno otiđite na neku komediju u kazalište.