Tijekom duboka sna mozak 'posprema' i uklanja 'otpad' koji se nakupio tijekom dana teškog razmišljanja, pokazuje novo istraživanje.
Znanstvenici su utvrdili da posebice tijekom faze sna koju karakteriziraju spori valovi i koja je 'stiješnjena' između perioda snova nešto poput tekućine za čišćenje pulsira mozgom i odnosi 'smeće', navodi se u radu objavljenom u časopisu Science.
Koristeći posebnu tehniku snimanja mozga znanstvenici su detektirali seriju događaja koji se odvijaju dok mozak tone u duboki san i moždani valovi usporavaju se i sinkroniziraju.
Otkrili su da se protok krvi prema mozgu usporava omogućavajući nadiranje čiste, bezbojne cerebrospinalne tekućine. Ta tekućina ispire proteinski otpad koji se taj dan nakupio kao i druge tvari koje bi mogle naškoditi mozgu ako ih se ne ukloni.
- Nikad nismo vidjeli valove tekućine u ovim razmjerima u budnom mozgu, što sugerira da san karakterizira jedinstveni obrazac protoka tekućina kroz mozak - kaže Laura Lewis s Bostonskog sveučilišta i voditeljica studije.
- Ranija istraživanja na životinjama pokazala su da se tijekom sna bjelančevine poput beta-amiloida (povezanih s Alzheimerovom bolesti) brže uklanjaju iz mozga. Na temelju tih studija pitali smo se koji je razlog tih zbivanja i željeli smo provjeriti mijenja li se cerebrospinalna tekućina tijekom sna zbog toga što se vjeruje da je ta tekućina važna za uklanjanje otpada - kaže Lewis.
Lewis i njezin tim sumnjaju da nekvalitetni san kod pacijenata s neurološkim poremećajima može utjecati na proces čišćenja što rezultira nakupljanjem štetnih tvari i može voditi u degenerativne promjene.
- Provodimo nova istraživanja kako bismo utvrdili način na koji se valovi cerebrospinalne tekućine mogu promijeniti pri zdravom starenju i u slučaju neuroloških promjena. Također ćemo istražiti hoće li to biti povezano s manje uklonjenog otpada iz mozga tijekom sna kod tih pacijenata - kaže ona.
Novo istraživanje pokazuje kako bi ritmični protok tekućine tijekom duboka sna mogao biti način na koji mozak ispire štetne tvari, napisali su danski znanstvenici u komentaru koji je pratio objavu rada.
Razumijevanje toga procesa moglo bi baciti svjetlo na to kako poremećaj sna može biti povezan s određenim neurološkim poremećajima, kažu Soren Grub sa sveučilišta Kopenhagen i Martin Lauritzen, profesor kliničke neurofiziologije s Rigshospitaleta.
- Poremećaji faze sna koju karakteriziraju spori valovi često prate starenje, velike depresivne poremećaje i demenciju. Bit će zanimljivo vidjeti može li se dinamika cerebrospinalne tekućine povezane s fazom sporih valova sna koristiti kao biomarker bolesti i može li poboljšanje faze sna koju karakteriziraju spori valovi zaštititi moždanu funkciju od neurodegenerativnih promjena - kažu oni. (bs)
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: