Gotovo polovina ljudi u dobi od 12 do 35 godina u razvijenim zemljama sluša 'nedovoljno sigurnu razinu buke', pokazalo je najnovije izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o preporučenim razinama buke koje, ako se često prelaze, uzrokuju oštećenje sluha.
U budućnosti bi gluhoća mogla zadesiti od 2,5 do 10 milijuna tinejdžera i adolescenata diljem Europe ponajviše zbog preglasnog slušanja glazbe nepravilnom upotrebom slušalica na mobitelu, iPodu i sličnim uređajima, pokazali su ovogodišnji podaci Znanstvenog odbora za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike (SCENIHR).
Ako znamo da je većina slušalica unutar raspona od 85 do 120 dB, kod korištenja vrijedi pravilo - ne treba pretjerivati. Slušati glazbu možete do 60 minuta i do 60 posto volumena. Zatim napravite pauzu od 10 minuta i poslušajte svijet oko sebe - cvrkut ptica, šum vjetra ili kolegu koji vam mora nešto ispričati.
Smjernice SZO-a za buku u europskoj regiji posebno naglašavaju smanjenje buke koja je prisutna tijekom bavljenja slobodnim aktivnostima, iako se dosad puno pozornosti poklanjalo buci izazvanoj cestovnim, željezničkim i zračnim prometom, ali i onoj u radnom okruženju.
- Za slobodne aktivnosti preporuka je da unutar godine dana prosječno izlaganje buci u 24 sata (cijelom danu) ne bi smjelo biti iznad 70 dB (decibela). To je ekvivalentno gledanju televizije pri normalnoj glasnoći cijeli dan i noć tijekom godine. Po tom izračunu, povremena događanja koja traju nekoliko sati, poput gledanja glasnog filma u kinu ili odlaska u disko klub jednom tjedno, uz pridržavanje aktualnih smjernica o maksimalnoj trenutačnoj izloženosti buci, dižu prosjek izloženosti na 69 dB.
Posebno je štetna buka koju proizvode pametni telefoni i mp3 playeri koje slušamo na slušalicama, različiti izvori buke u fitness centrima, pa čak i dječje igračke. Ali na njih možemo utjecati te tako spriječiti negativan utjecaj na naše zdravlje - objašnjava dr. med. Domagoj Butigan, specijalist otorinolaringolog iz Opće bolnice Varaždin, član Hrvatskog društva za audiologiju i fonijatriju.
Posljedice su srčani udar i dijabetes
Kako buka sve više postaje javnozdravstveni problem, danas se njezin utjecaj povezuje sa slabijom kvalitetom spavanja, razdražljivošću, šećernom bolesti tipa II, kardiovaskularnim bolestima te oštećenjem sluha i šuma u ušima, od kojih danas pati 40 posto više ljudi nego 2000., objašnjava dr. Butigan iz Opće bolnice Varaždin.
Zagađeni zrak slijedi buka...
Nagluhost izazvana bukom drugo je najčešće oštećenje sluha nakon starački uvjetovane nagluhosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prometna je buka nakon zagađenja zraka drugi po učestalosti vanjski faktor koji narušava zdravlje.
Decibeli koji nam nanose bol
>>> raketna bomba - 180
>>> mitraljez - 160/170
>>> avion u letu - 140/150
>>> sirena, pneumatska bušilica - 120
Decibeli koji nam smetaju
>>> rock koncert - 110
>>> disco klub - 110
>>> blanjalica - 110
>>> motori 110
>>> automobilska truba 110
>>> željeznica - 110
>>> vlak - 110
Decibeli koji su nam nelagodni
>>> promet, bučna tvornica - 90
>>> tulum, tramvaj, budilica - 80
>>> zvonjava telefona, glasan televizor - 75
Normalni decibeli
>>> ured, glas, tv na normalnoj glasnoći - 60
>>> kazalište, kućni ambijent - 50
>>> tihi glas, cesta u prirodi, knjižnica - 40
Decibeli koji smiruju
>>> šapat - 10/20
>>> noć u prirodi - 10/20
>>> šum lišća u šumi - 10/20