Tihana Veljačić (36) iz Zagreba prije nekoliko godina odlučila je izbaciti svu jednokratnu plastiku iz svakodnevice. Pokrenula je Instagram profil ditch.plastic.croatia kako bi druge potaknula na razmišljanje, a često gostuje i na mnogim predavanjima u raznim tvrtkama te promiče život bez jednokratne plastike.
- Uvijek mi je bilo normalno odvajati staklo, papir i ostale stvari koje se 'podrazumijevaju', no s plastikom nikada nisam znala što da radim. Počela sam razmišljati i istraživati o tome. Došla sam do saznanja da se ta plastika uopće ne reciklira na način na koji očekujemo. Nakon istraživanja o tome došla sam do zaključka zašto je to tako. Nema adekvatnih pogona koji bi to radili, posebice kod nas i nažalost ona završi na smetlištu ili u gorem slučaju, u prirodi, na dnu mora, na plažama i u utrobama životinja. Tu sam shvatila da nešto treba mijenjati, a prije svega da treba krenuti od sebe - kaže Tihana koja je inače po struci poslovni analitičar. Bez obzira na ubrzan poslovni život uvijek nađe vremena za istraživanje o plastici i njezinim štetnim učincima te kako je se riješiti.
POGLEDAJTE VIDEO: Tihana koristi samo prirodnu kozmetiku
- Plastika prilikom recikliranja gubi svojstva i kvalitetu. Što se više reciklira, to je lošija. Maksimalno se reciklira jednom ili dvaput. Čak ponekad niti to, nego se iskoristi i baci. Raspada se stotinama godina i na kraju postaje mikroplastika koja ulazi u hranidbeni lanac i uništava život na zemlji - kaže Tihana koja godinama istražuje utjecaj plastike na život na zemlji.
- Koliko god mislimo da nismo dio toga, ipak jesmo i moramo mijenjati trendove - kaže te dodaje da se plastika već desetljećima uzima zdravo za gotovo. Stalno se uzima i baca, a ubrzani i potrošački način života njeguje takav režim.
- Od kada sam prigrlila život bez plastike, osjećam se bolje i zdravije - smatra.
Tihana je uvijek razmišljala 'ekološki', ali jedno putovanje navelo ju je da kaže zauvijek zbogom jednokratnoj plastici.
Na pitanje je li se odlučila na životni stil bez otpada, kaže da je 'zero waste' srodna varijanta, no ona se ipak fokusira na život bez plastike, što je prvi korak prema životu s nula otpada.
- Jedno povlači drugo. Kada eliminirate jednokratnu plastiku, težite dalje. Na kraju dođete do toga da u kućanstvu stvarno stvarate minimalan otpad. Kako bi došli do potpunog 'Zero waste' životnog stila treba vremena i truda, no kada se jednom dosegne ta razina, vidjet ćete koliko ste dobro toga učinili za sebe, svoje bližnje, okolinu i cijeli svijet - tvrdi Tihana.
Prednosti je mnogo. Pored zdravijeg okoliša se i uštedi, živi zdravije i hrani kvalitetnije. Za sve je potrebna samo dobra volja i organizacija.
- Ja sam shvatila koliko zapravo živim zdravije od kada sam izbacila jednokratnu plastiku. Moje glavno mjesto za kupovinu je tržnica. Tamo se mogu dogovoriti s prodavačima i donijeti svoje posude i vrećice koju su najčešće platnene ili mrežaste. Ne kupujem ništa što dolazi u plastici, a to je najčešće prerađena i gotova hrana. Ne jedem više slatkiše i grickalice jer je i to najčešće pakirano u plastici. Ponekad 'naletim' na nešto što dolazi u drugačijoj ambalaži, kao na primjer čokolada koja je u kartonu ili aluminiju što je prihvatljivija opcija - kaže.
- Nije poanta baš sve izbaciti sve što imate iz kućanstva, a sadržava plastiku. Važno je da ono što imamo da se može dugotrajno koristiti - kaže.
- Ako ne stignem na tržnicu, odem u trgovinu. Čak i kada zaboravim te manje vrećice za voće i povrće, onda samo izvažem i ne uzmem plastičnu vrećicu već samo naljepnicu koju pokažem na blagajni, a namirnice spremim u veliku torbu. I tu nikada nema problema - kaže Tihana te dodaje da se sve može pa čak i ako pritom zaboravite na prethodnu organizaciju. Tako i kada ne nađe žitarice ili druge proizvode koji dolaze u rinfuzi, potraži alternativu poput staklene ili papirnate ambalaže.
- Staklenke uvijek iskoristim. U njih mogu staviti začine ili ručak za posao - kaže.
Zdravije se hrani
- Više ne naručujem dostavu. Na posao uvijek nosim ručak koji sam napravila kod kuće. Meso nisam potpuno izbacila, ali sam definitivno smanjila - kaže te dodaje da piletinu i jaja naručuje od domaćih OPG-ovaca. Sadi neke vrste začina i sama ih suši, jer teško nalazi suhe začine koji nisu pakirani u plastičnim ambalažama.
Što se tiče kozmetike, to je bi jedan od težih koraka prema odbacivanju plastike.
- Nažalost, kozmetika kakvu poznajemo i koju smo navikli najčešće dolazi u jednokratnoj plastici, no sada već postoji puno alternativa, samo treba istražiti gdje što nabaviti - kaže.
- Što se tiče pranja posuđa, umjesto spužvice koristim lufu- tikvu spužvu. Prirodna je i odlično opere, samo ju je teško nabaviti. Ja sam je našla na jednom odmorištu pored Skradina, no traje mjesecima. Može se naći i u online prodaji. Dobro čisti sve površine te se može koristiti i za tuširanje. Postoje i drvene četkice za čišćenje koje se mogu kompostirati. Našla sam i deterdžent za pranje suđa u obliku tvrdog sapuna - kaže.
Biootpad odnosi na kompostiranje. Od odjeće traži prirodne materijale poput pamuka ili lana.
- Odjeću nisam kupila godinu dana, ali staru nisam bacila. To isto nema smisla. Ako je već imam, iznosit ću je. Često se mijenjam s prijateljicama i organiziramo si 'buvljake', jer svi se mi volimo lijepo obući, a nije cilj da imamo nešto novo, već drugačije - kaže Tihana.
- Najlakše se na početku riješiti jednokratnih plastičnih vrećica, zatim jednokratnih plastičnih bočica za vodu kao i šalica za kavu za van koja se iskoristi i baci. Kada to uspijete okrenite se kuhanju i domaćoj hrani, jer dostavljena hrana obično dolazi pakirana u hrpi plastične ambalaže - savjetuje Tihana.
Nakon toga, na red dolazi kozmetika, što je možda najteže.
- Nekada bi došla u drogeriju i kupovala sve. Trošila i isprobavala novo. Sada kada uđem shvatim da ovdje nema ništa za mene jer je skoro sve pakirano u plastici - kaže.
Napominje da je u ovom slučaju potrebno istraživanje koje se alternative nude na tržištu. Iako zvuči zamorno, kaže da na kraju postane zabavno.
- Stalno tražim, gledam... uvijek se nađu svi proizvodi koje koristimo, a da ne dolaze u plastici. Samo se treba mrvicu više potruditi - kaže.
Sredstva za čišćenje radi sama od octa, limuna i vode i citrusa. Staklene površine pere alkoholom, a s nama je tom prilikom podijelila i svoje recepte za domaća sredstva za dezinfekciju, čišćenje, dezodorans, zubnu pastu, kremu i zobeno mlijeko.
- Tek kada uđete u ovakvu shemu, shvatite koliko vam toga zapravo ne treba i sretni ste što ste nešto napravili svojim rukama i da pridonosite nekom boljem svijetu - zaključuje Tihana.
1.Recept za deo kremu
Sastojci: 1 dl kokosovog ulja, 15 g pčelinjeg voska, 6 žlica kukuruznog škroba, 4 žlice shea (karite) maslaca, 2 žlice sode bikarbone (bez aluminija), 6 kapi ulja lavande (ili čajevca), 6 kapi ulja ružmarina
Postupak: Prvo pomiješati kokosovo ulje, shea maslac, kukuruzni škrob i sodu bikarbonu. Kad se sastojci dobro prožmu, dodati vosak i eterična ulja. Opet promiješati i staviti u malu staklenku. Deo krema ima kremastu teksturu koja se lako nanosi ispod pazuha.
U slučaju crvenila, potrebno je smanjiti udio sode bikarbone, a povećati udio shea maslaca (ili dodati ulje jojobe). Mogu se staviti i druga eterična ulja, ali treba biti oprezan sa citrusnim uljima (naranča, limun, citronela) jer su fotosenzitivna odnosno mogu izazvati osip i svrbež.
2. Krema za tijelo
Sastojci: Kokosovo ulje, kokosov maslac, bademovo ulje, karite (shea) maslaca, 5 kapi ulja lavande (ili drugo ulje po želji)
Postupak: Jednaku količinu sastojaka staviti u staklenu posudu iznad lonca sa vrućom vodom, da se otope. Paziti da vatra nije prejaka, sastojci se trebaju topiti polako.
Nakon što se otope, sastojke je potrebno ohladiti na sobnoj temperaturi 15-ak minuta. U ovom trenutku se dodaje eterično ulje pa se smjesa hladi u frižideru oko 20 minuta.
Poslije hlađenja, sastojke je potrebno miksati (običnim ili štapnim mikserom) dok ne poprime teksturu šlaga. Dosta će ostati na rubu posude pa treba strugati smjesu sa posude i miksati dok smjesa nije jednoliko pomiješana. Ne treba previše miksati jer će splasnuti. Ako splasne, sastojci se mogu ponovo otopiti i ponoviti postupak. Prebaciti u staklenku i koristiti po potrebi.
3. Pasta za zube
Sastojci: 150 g ekstra djevičanskog kokosovog ulja, 2 žlice brezinog šećera u prahu (ksilitola), 6 žlica kalcijevog karbonata u prahu, eterično ulje paprene metvice
Postupak: Pomiješati sve sastojke i staviti u staklenu posudu. Pasta se stavlja na četkicu sa drvenom žličicom ili štapićem. Nakon pranja zubi, pastu ispljunuti u WC školjku da se na lavabou i u odvodu ne bi stvorile uljne naslage.
4. Univerzalno sredstvo za čišćenje
Sastojci: kore citrusa (limuna, naranča) ili lavanda i ružmarin, alkoholni ocat, destilirana voda
Postupak: U većoj količini alkoholnog octa potopiti kore citrusa ili lavandu i ružmarin. Ostaviti na tamnom mjestu 2 tjedna da ocat poprimi miris. Nakon toga procijediti ocat da se uklone ostaci citrusa i pretočiti manju količinu octa u bočicu s raspršivačem te pomiješati sa istom količinom destilirane vode (po potrebi). Ocat se može koristiti za čišćenje i bez vode, pogotovo za uklanjanje kamenca.
Odlično je za čišćenje kuhinjskih površina, sudopera, kupaonskih površina, kada, umivaonika i wc-a. Za učinkovitije čišćenje koristiti sa sodom bikarbonom i/ili limunskom kiselinom.
5. Dezinficijens za ruke
Sastojci: Bočica sa pumpicom, alkohol 70%, 5-6 kapi ulja čajevca, 5-6 kapi ulja lavande (ili ružmarina)
Postupak: Uliti sve sastojke u bočicu, promućkati i sredstvo za dezinficiranje je spremno za upotrebu.
6. Zobeno mlijeko
Sastojci: Dvije šalice zobenih pahuljica, četiri šalice hladne vode (od vruće vode mlijeko je sluzavo), mahuna vanilije, malo soli, 2 datulje (grožđice ili med za zaslađivanje po želji).
Postupak: Isprati zobene pahuljice i staviti sve sastojke u blender te miksati 30 sekundi. Nakon toga procijediti kroz gazu i mlijeko je gotovo. Može stajati u hladnjaku do tjedan dana. Procijeđene pahuljice se mogu koristiti za zobene kašu ili pečenje zobenih kolačića.