Rezultati raznih testiranja kvocijenta inteligencije su beznačajni u prosudbi koliko je pojedinac pametan, pokazala je studija kanadskog Sveučilišta Ontario provedena na 100 000 ljudi.

U njima su ispitanici rješavali 12 različitih testova inteligencije koji su uključivali zadatke planiranja, logičkog zaključivanja, pamćenja i pažnje. Znanstvenici su u najvećoj studiji ikad provedenoj na temu inteligencije zaključili kako je rezultat takvih testova beznačajan jer su oni previše pojednostavljeni i nespecifični, piše Daily Mail.

Ono što čini nekoga inteligentnim previše je kompleksno da bi se svelo na samo jedan test, objasnili su znanstvenici koji su skenirali rad mozga volontera dok su rješavali testove.

- Ako ne ostvarujete dobre rezultate u testovima inteligencije, to samo govori da ste loši u njihovom rješavanju, a ne govori općenito o vašoj inteligenciji - istaknuo je voditelj studije, Roger Highfield.

On je usporedio ljudsku inteligenciju s Olimpijadom te objasnio kako ne možemo tvrditi da je trkač na sto metara fizički bolje pripremljen nego onaj tko se natječe u maratonu. Isto tako, niti onaj tko ima bolju kratkoročnu memoriju ili brže zaključuje ne mora biti inteligentniji od onog kome treba više vremena za zaključke, ali ima bolju dugoročnu memoriju ili se bolje snalazi u prostoru. 

Prema konvencionalnim testovima, prosjek kvocijenta inteligencije u društvu iznosi 100, a društvo visoko inteligentnih ljudi Mensa u svoje članstvo prima samo članove s kvocijentom inteligencije većim od 148.