Mjerenjem fleksibilnosti i snage prema principu ‘uradi sam’ moguće je predvidjeti hoćete li živjeti dugo ili ste pod rizikom od prijevremene smrti, tvrdi brazilski liječnik Claudio Araújo. 

Osmislio je jednostavan test zdravlja i dugovječnosti “sjedi-ustani” koji mu je pomogao u procjeni fleksibilnosti i snage sportaša, no isprobao ga je i na ostalim pacijentima u dobi od 51 do 80 godina. Tvrdi da je test, za one preko pedesete, pouzdan pokazatelj dugovječnosti.

Da biste saznali u kakvoj ste formi i je li vam tijelo dovoljno elastično i snažno, stanite bosi na ravnu površinu te se pokušajte spustiti na pod u sjedeći položaj tako da si ne pomažete rukama, koljenima, laktovima ili nogama. Potom pokušajte ustati, bez naginjanja i oslanjanja na ruke i koljena. Nakon testa “sjedi-ustani“, dodijelite si pet bodova za spuštanje u sjedeći položaj te potom oduzmite po jedan bod za svaki “prekršaj“, kada ste si pomogli rukama, koljenima i sl., a za svaki gubitak ravnoteže oduzmite još po pola boda. Rezultatu potom pribrojite pet bodova za ustajanje te ponovno oduzmite bodove prema navedenim pravilima - po jedan bod manje za pomaganje rukama ili nogama te po pola boda manje za gubitak ravnoteže. Maksimalan broj bodova je 10. 

- Oni koji imaju ukupno manje od osam bodova pod dvostruko su većim rizikom od smrti u sljedećih šest godina od onih koji su postigli 9 ili 10 bodova - kaže dr. Araújo. Životno su najugroženiji muškarci i žene koji su na testu fleksibilnosti i snage postigli tri boda ili manje. 

Oni su pod pet puta većim rizikom od prijevremene smrti u sljedećih šest godina od onih koji su fleksibilniji i koji su prikupili 8, 9 ili 10 bodova. Prognoze dugovječnosti odnose se na starije od 50 godina, no test je i mlađima važan pokazatelj fizičkog zdravlja te upozorenje da, ako tijelo nije dovoljno snažno i gipko, na vrijeme poduzmu korake kako bi ga doveli u formu i time si produljili životni vijek, poručuje brazilski liječnik.

Fleksibilnost tijela možete ispitati i testom istezanja. Stojte uspravno te se potom sagnite i pokušajte dohvatiti nožne prste. Ako bez problema uspijete zgrabiti nožni palac - čestitke, vrlo ste fleksibilni. Ako možete prstima dosegnuti samo gležanj ili cjevanicu, vrijeme je da u dnevni raspored uključite vježbe istezanja. Bez skupih pregleda i high-tech opreme, u osoba srednje i starije životne dobi jednostavan kućni test “sjedi i dokuči nožne prste” vrlo je dobar pokazatelj fleksibilnosti arterija, što je važan podatak jer krute arterije mogu uzrokovati visok krvni tlak i kardiovaskularne bolesti, poručuju istraživači sa Sveučilišta North Texas. 

Postupak je jednostavan - sjednite na pod, stopala usmjerite k stropu te se, iz kukova, savijte naprijed i istegnite ruke prema stopalima. Ako rukama ne možete doći ni blizu nožnih prstiju, moguće je da ste pod povećanim rizikom od krutosti arterija, stoga provjerite krvni tlak te vježbajte jogu ili pilates.

Istezanje 

Sjednite na pod, stopala usmjerite prema stropu te se savijte naprijed i istegnite ruke prema palcima. 

“Sjedi-ustani” 

Vježbu izvodite bosonogi na ravnoj površini. Iz stojećeg položaja pokušajte sjesti na pod bez pomoći ruku, koljena ili laktova. pokušajte tako i ustati. Vježbu izvodite na slobodnom prostoru kako se ne biste ozlijedili.  

Usporeni refleksi upućuju na ‘lijenu’ štitnjaču, a drhtavost ruku i ubrzani puls na preaktivnu

Postoji čitav niz brzih kućnih testova zdravlja koji, tvrde stručnjaci, mogu produljiti život jer na vrijeme upućuju na zdravstvene probleme. 

Pomoću tih jednostavnih i besplatnih metoda samoprocjene zdravlja, za koje nije potrebna posebna oprema, možete saznati brojne pojedinosti, od toga kako vam radi štitnjača, jeste li anemični, muči li vas alergija pa do toga u kojoj mjeri opasne masne naslage prijete vašem srcu, poručuje dr. Nieca Goldberg iz američke Udruge za zdravlje srca. 

Da biste ustanovili kako vam radi štitnjača - provjerite reflekse. Sjedite na rub stola tako da se noge slobodno ljuljaju te oštro kucnite tetive između dna čašice koljena i vrha kosti potkoljenice. Ako potkoljenica u hipu napravi “šut-pokret“, to je normalan odgovor, no ako odgovor kasni, a pogotovo ako se noga polako vraća u prijašnji položaj, to je znak da štitnjača proizvodi premalo hormona. 

Smanjeno aktivna štitnjača usporava sve tjelesne procese, uključujući i reflekse. Ako uz to osjećate i umor, hladnoću i debljate se, posjetite liječnika. I dok usporen refleks noge otkriva “lijenu” štitnjaču, drhtave ruke upućuju na preaktivnu, posebno ako ste mlađi od četrdeset, tvrde stručnjaci. Ispružite ruke s dlanovima okrenutima dolje te položite na njih komad papira. Blago pomicanje papira je normalno, no jače podrhtavanje je znak da treba obaviti pregled štitnjače, posebno ako gubite na težini iako niste na dijeti. 

Na preaktivnu štitnjaču može upućivati i ubrzan puls. Dodatnu provjeru napravite tako da lupkate nogom u ritmu svog pulsa. Ako zvuk nije ritmičan, poput otkucaja sata, to upućuje na fibrilaciju atrija, odnosno aritmiju koja znači da ste pod pet puta većim rizikom od moždanog udara. Upravo je ovaj jednostavan test upozorio liječnike na fibrilaciju atrija u više od 90 posto slučajeva. 

Kako biste izmjerili puls, sjedite mirno pet minuta, jagodicama prstiju pronađite puls na zapešću ili vratu te prebrojite otkucaje srca u 30 sekundi i pomnožite s dva. Normalan puls je oko 70 otkucaja u minuti. Žene koje imaju preko 76 otkucaja, pod 26 posto su većim rizikom od srčanog udara od onih čiji je puls do 62. Rizik od srčanog udara je trostruko veći u muškaraca koji imaju preko 75 otkucaja u minuti.  

Test gledanja u strop može upozoriti na slabost očnih mišića koji mogu biti rani znak mijastenije gravis (zamaranje i slabost mišića). Sjedite te pogledajte prema stropu bez pomicanja glave. Ako pogled prema gore ne možete zadržati više od minutu, dvije bez padanja kapaka, to je znak slabih očnih mišića koji upućuju na spomenutu autoimunu bolest koja uzrokuje epizode mišićne slabosti. Mijastenije gravis češće se javlja u žena, može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće između 20 i 40 godina, a u 40 posto ljudi najprije zahvaća očne mišiće. 

Test ravnoteže upozorava na opasnost od padova i ozljeda. Izujte se i stanite uspravno s rukama prekriženima na prsima. Podignite nogu savijajući koljeno pod kutom od 45 stupnjeva. Uključite štopericu, a zaustavite ju čim izgubite ravnotežu te morate razmaknuti ruke, pomaknuti nogu na kojoj stojite ili spustiti podignutu nogu na tlo. Ako vam se ovo čini lako, prije uključivanja štoperice zažmirite. 

Prosječno vrijeme održavanja ravnoteže otvorenih očiju je 43 sekunde za one od 18 do 39 godina; 40 s od 40 do 49, 37 s za 50-59 godina i 27 s u dobi od 60 do 69 godina. Sa zatvorenim očima prosječno vrijeme održavanja ravnoteže je 9 sekundi za ljude u dobi od 18 do 39 godina, 7 s od 40 do 49, 5 s od 50 do 59 i manje od 3 sekunde u starijih od 60 godina.

Brzina hoda upozorava na bolesti srca

Na bolesti srca može upućivati i brzina hoda. Obilježite start, a šest metara dalje cilj. Neka partner štopericom izmjeri za koliko ćete sekundi prehodati tu udaljenost. Hodajte žustro, no ne trčite i ne usporavajte kada prekoračite cilj. Kako biste izračunali brzinu u metrima u sekundi, podijelite udaljenost od šest metara s izmjerenim vremenom. Ako je brzina manja od 1,5 metra u sekundi, pod povećanim ste rizikom od bolesti srca.

Zatvori oči

Mladi koji ne mogu održati ravnotežu na jednoj nozi, pod dvostruko su većim rizikom od uganuća gležnja. 

U pet sekundi 

Odrasli koji gube ravnotežu imaju dvostruko veći rizik od padova u iduće tri godine. 

Uslikajte selfie i provjerite zdravlje srca, sklonost alergijama...

Dva su tipa osmijeha – lažni i pravi, tzv. Duchenneov osmijeh nazvan prema francuskom liječniku Guillaumeu Duchenneu koji je proučavao fiziologiju izraza lica. Za razliku od lažnog koji aktivira samo mišiće oko usta, iskreni Duchenneov osmijeh uključuje namjerne, ali i nehotične kontrakcije mišića koji podižu kutove usana i obraze te stvaraju nabore oko očiju. Istraživanje je pokazalo da oni čije lice na selfie fotkama krasi Duchenneov osmijeh žive najdulje. Smijeh je najbolji istjerivač stresa, širi krvne žile, povećava protok krvi i smanjuje rizik od bolesti srca. Nasmiješeni, prema istraživanju, žive sedam godina dulje od namrgođenih. 

Lažni “ne-Duchenneov” osmijeh nema te pozitivne učinke te nerijetko otkriva negativne emocije koje mogu skratiti životni vijek. Da biste otkrili jeste li dugovječni, okrenite objektiv aparata prema sebi, nasmijte se i napravite selfie te ga usporedite s fotografijama sa strane. Ako ustanovite da vaš osmijeh nije Duchenneov, poradite na njemu (više se opuštajte, vježbajte i sl.) te svaki mjesec napravite novi selfie kako biste vidjeli je li se vaš osmijeh popravio. Šire i dublje bore oko očiju odraz su pozitivnog stava prema životu, što znači da će osoba kojoj se “i oči smiju“ dugoročno biti zdravija te će živjeti dulje, tvrde istraživači sa Sveučilišta Wayne. 

No selfie može otkriti i mnogo više. Zagledajte se u oči. Tamni podbuhli podočnjaci, osim na nedostatak sna, mogu upućivati i na alergije, a tanka bijela linija oko ruba šarenice, male voštano bijele kvržice oko očiju kao i žute mrlje na kapcima mogu biti znak povišene razine kolesterola. I iz bjeloočnica možete pročitati mnogo toga. Ako iznenada požute, to može biti znak da ste predugo boravili na suncu bez zaštitnih naočala. 

Crvenilo na bjeloočnicama uzrokuje proširenje krvnih žilica koje su plitko ispod površine oka, no crvenilo oka može biti i simptom alergije, suhih očiju, izbijanja herpesa te konjuktivitisa, vrlo zarazne bakterijske infekcije oka. Zakrvavljene oči mogu biti i znak iritisa, upale šarenice koja može biti uzrokovana virusnom infekcijom, primjerice gastroenteritisom, a u rijetkim slučajevima i autoimunim bolestima poput artritisa. Opuštene vjeđe mogu otkriti stres, ali i rak pluća. I kosa mnogo govori o zdravlju. 

Ispada li vam do sto vlasi na dan, to je normalno, no ako ih nabrojite više od 200, posjetite liječnika. Povećano ispadanje upućuje na nedostatak cinka, željeza, biotina, ali i poremećaj rada štitnjače.

Zdravi selfie 

Lažni osmijeh otkriva negativne emocije koje mogu skratiti životni vijek, a iskreni Duchenneov, na kojem se i oči smiju, odraz je pozitivnog stava i dugovječnosti

Lezite, napnite trbuh i otkrijte imate li previše masnih naslaga

Opseg struka je novi stetoskop, kaže dr. Lori Mosca, direktorica Preventivne kardiologije u New Yorku. S njom se slaže i dr. Nieca Goldberg koja tvrdi da je opseg struka bolji pokazatelj rizika od srčanih bolesti nego tjelesna težina, a može upozoriti i na dijabetes te rizik od prijevremene smrti. 

Kako biste opseg točno izmjerili, stanite ravno, omotajte metar oko struka na liniji pupka pa lagano izdahnite i očitajte opseg struka. Opseg struka ne bi trebao prelaziti 89 cm za žene i 101 cm za muškarce. Svaki centimetar iznad toga povećava rizik od dijabetesa i bolesti srca, a svakih dodatnih pet cm sala oko struka povećava rizik od smrti za 17 posto u muškaraca i 13 posto u žena. Žene čiji je struk uži od 81 cm imaju manji rizik od srčanih bolesti, dok su one čije je tijelo oblika jabuke sklonije povišenoj razini kolesterola te intoleranciji na glukozu, a oba ta stanja povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. 

Prema novom istraživanju britanskih znanstvenika, opseg struka ne smije biti veći od polovine tjelesne visine. To konkretno znači da je za ženu visoku 162 cm gornja granica opsega struka 81 cm, a za muškarca visokog 184 cm zdrav opseg struka ne prelazi 92 cm. Oni koji su u okvirima tog omjera imaju mnogo manji rizik od dijabetesa i bolesti srca, pokazala su istraživanja. Da biste ustanovili jeste li potencijalna žrtva opasnih masnih naslaga, prije doručka lezite na leđa te napnite trbuh. Ako je ravan - u dobroj ste formi. 

Uočite li i u ležećem položaju masne naslage, tada imate previše viscelarnog masnog tkiva, unutarnje trbušne masnoće koja se taloži oko organa poput jetara i bubrega, upozorava dr. Pamela Peeke sa Sveučilišta Maryland. Toksične masnoće u zoni trbuha, čak i u vitkih osoba, mogu povećati rizik od raka, srčanih bolesti i dijabetesa. Najučinkovitiji kombinacija za otopanje sala je zdrava prehrana i tjelovježba. 

Žene koje vježbaju u osam mjeseci su izgubile sedam posto visceralnog masnog tkiva, a u onih žena koje robuju sjedilačkom životu količina masnih naslaga povećala se za devet posto, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Duke.