Ako ste se ikad osjećali toliko iznervirano da samo želite vikati i razbijati stvari, onda morate znati da je to sada zapravo jedna vrsta alternativne terapije. Naime, s obzirom na to da će oko četvrtina nas u jednom trenutku života imati problema s mentalnim zdravljem, a stope stresa i anksioznosti su jako visoke zbog pandemije, ne čudi kako alternativne terapije postaju sve popularnije.
POGLEDAJTE VIDEO: Obitelj iz Švicarske iznajmljuje krave za terapije smirenja
Što je terapija vrištanjem?
Terapija vrištanjem je kada aktivno vičete i time izbacujete iz sebe svoju tugu, frustraciju i bijes, umjesto da te emocija zadržavate u sebi. Koncept da vrištanje može imati terapijske učinke popularizirao je sedamdesetih godina prošlog stoljeća psihoterapeut Arthur Janov, koji je bio zapažen zato što je imao dva poznata pacijenta: Johna Lennona i Yoko Ono.
Doktor Janov vjerovao je da je vrištanje iskonski poriv koji nas vraća u stanje djetinjstva, stanje u kojem možemo zadržati potisnutu traumu. Tako pomoću terapije vrištanjem zapravo možemo ponovno posjetiti i osloboditi te nagomilane emocije.
Posljednjih godina mnogi su psiholozi propitkivali učinkovitost ove terapije i ona se ne smatra široko prihvaćenim oblikom psiho-socijalne intervencije. Ali to ne znači da je potpuno beskorisna. Može biti korisna ako se prakticira uz terapije utemeljene na dokazima poput CBT-a (kognitivna bihevioralna terapija).
Zašto nam bijes i ljutnja trebaju kao emocije?
- Mislim da je važno da razlikujemo ta dva pojma. Ljutnja je osnovna ljudska emocija, dok je bijes izraz te ljutnje fizičkom agresijom ili nasiljem - kaže dr. Rebecca Semmens-Wheeler, predavačica psihologije na Sveučilištu Birmingham City.
Iako ne volimo osjećati ljutnju, ona kaže da je to zapravo vrlo koristan osjećaj koji nas može potaknuti na zdrave promjene. Ljutnja može biti stvarno motivirajuća emocija, a privremena, kratkotrajna povišenja krvnog tlaka nisu loša stvar, jer pomažu u pokretanju reakcije za borbu ili bijeg - koja se javlja kao odgovor na opaženi štetni događaj ili prijetnju našem opstanku.
U osnovi, ona vjeruje da je to nužna emocija za održavanje naše dobrobiti - i iako se možda nećemo trebati boriti protiv lavova, tigrova i medvjeda u modernom svijetu, bijes nas može upozoriti na premašivanje naših emocionalnih granica.
Terapija vrištanjem: Koje su koristi?
Nema sumnje u to da vam vrištanje može pružiti dobar osjećaj. To je slično kao kad zaplačemo i izbacimo emocije tuge iz sebe, tako je i vrisak katarzičan i nakon toga se osjećamo smirenije.
- Postoje istraživanja sa Sveučilišta u Derbyju koja su otkrila da kada ljudi dožive fizičku bol, glasno vikanje može pomoći u ublažavanju ozljede - kaže Semmens-Wheeler, premda dodaje da nema dovoljno znanstvenih dokaza o terapiji vrištanjem koji bi potvrdili njezine koristi. Međutim, dodaje da ona može kratkotrajno ublažiti stres, a neki ljudi također vjeruju da bi vrištanje moglo potaknuti endorfine poput dopamina, koji prirodno potiče bolje raspoloženje.
- Mislim da bi ovakva praksa najviše koristile ljudima koji potiskuju svoje osjećaje i ne mogu izraziti svoj bijes. To dugoročno nije najzdraviji način izražavanja osjećaja, ali ponekad može biti korisno - dodaje.
Koji su nedostaci terapije vrištanjem?
- Ideja katarze vrlo je popularna, a sobe za bijes, odnosno terapija vrištanjem služe za to da se negdje 'ispušemo'. Naime, mi intuitivno osjećamo da nam oslobađanje bijesa može pomoći da postignemo osjećaj ravnoteže i reguliramo svoje osjećaje - kaže dr. Sarita Robinson, zamjenica pročelnika za psihologiju i računalne znanosti na Sveučilištu u Srednjem Lancashiru.
Međutim, istraživanja na ovom području dala su mješovita saznanja. U nekim slučajevima zbog agresivnog djelovanja kada želimo osloboditi negativne emocije, se zapravo možemo osjećati još gore. Točnije, korištenjem ove terapije si možemo uvjetovati da sljedeći put kada smo pod stresom postanemo agresivni (tj. počnemo vrištati).
Semmens-Wheeler dodaje: 'Mislim da je to jednokratno, terapiju vrištanjem treba smatrati skupom praksom koja pomaže u upravljanju bijesom. Mislim da normalizacija bijesa i agresije kroz tu terapiju nije nužno zdrava stvar'.
Na koje se načine ljudi još mogu nositi s bijesom i ljutnjom?
Dugotrajna ljutnja nije dobra ni za tijelo ni za um. Semmens-Wheeler kaže da morate sagledati temeljne probleme zbog kojih se ste ljuti. No, što ako ne možete otkriti problem koji u vama izaziva ljutnja?
- Možda imate problema s komunikacijom i morate surađivati s terapeutom kako bi mu objasnili svoje osjećaje. Zato savjetujem da razgovarate s liječnikom opće prakse. Kroz bolje opažanje stvari oko sebe možete postati svjesni okidača koji uzrokuju vaše izljeve bijesa - kaže Semmens-Wheeler.
Robinson se slaže.
'Umjesto da se terapija vrištanjem koristi kao način za suočavanje s ljutnjom i bijesom, ljudima bi više koristilo naučiti kako se smiriti na konstruktivan način - na primjer, meditacijom, prakticiranjem drugih aktivnosti ili aktivnim rješavanjem problema', piše Independent.