Za umor i iscrpljenost kriva je “pogreška” u ljudskom unutarnjem satu. Nema li dovoljno svjetlosti, tijelo “misli” da dan traje 24,2 sata pa se pokušava prilagoditi tom ritmu. Stoga čovjek svakog dana liježe u prosjeku 12 minuta kasnije, a rezultat je osjećaj umora i omamljenosti. Znanstvenici još nisu sigurni što uzrokuje taj fenomen, ali znaju rješenje - svakog dana treba uhvatiti pola sata jutarnje svjetlosti. To je najlakše postići jutarnjom šetnjom ili doručkom kraj sunčanog prozora. Morate li se buditi prije zore, upalite sva svjetla jer i to može pomoći. Prije spavanja treba postupiti upravo suprotno i opustiti se uz što manje svjetla. Vrlo snažno svjetlo koje podsjeća na jutarnju svjetlost povećava moždanu aktivnost i razbuđuje. 

Osobito je opasno svjetlo računalnog ekrana koje lako može poremetiti tjelesni sat. Bolje je opustiti se gledajući televiziju jer ljudi obično ne sjede blizu televizora, a najbolje čitajući knjigu ili časopis, osobito uz svjetlo slabije od 60 vata. 

Uz dobru glazbu lakše se vježba

Vježbanje povećava energiju, a ako ste previše umorni da započnete, omiljena glazba nešto bržeg ritma pružit će vam poticaj. Vježbanje će se tada činiti manje naporno.

Protiv popodnevnog umora

Izloženost svjetlosti pomaže i pri poslijepodnevnom umoru. Većina ljudi osjeća se pospano od 17 do 18 sati nakon što je otišla na spavanje prošle noći. Rješenje je kratka šetnja. Najbolje će vas razbuditi ako svakog dana idete drugim putom. Može vam pomoći i širom otvoreni prozor. 

Kava najbolje razbuđuje ako je pijete u rano poslijepodne

Jutarnja kava samo je navika i nema pravog učinka osim “održavanja ovisnosti”. Kofein pomaže pri blokiranju hormona adenozina koji izaziva osjećaj umora, a u tijelu se nagomila tek poslijepodne. Ipak, ako ste osjetljivi na kofein, kavu nije dobro popiti prekasno jer ćete navečer teško zaspati - idealno vrijeme bilo bi oko 14 sati.

Birajte zdrave ugljikohidrate

Bijeli kruh i slične namirnice izazivaju nagli porast, nakon kojeg slijedi nagli pad energije. Jedite integralni kruh, više voća i povrća te bjelančevina iz mlijeka, sira i mesa.