Skupina stručnjaka za sreću svake godine rangira 156 država svijeta na osnovu toga koliko su njezini građani 'sretni'. Gradovi se navode na stranici World Happiness Report. Iako se sreća naizgled teško može izmjeriti, za to postoji čitava znanost.
Kada istraživači govore o sreći, oni pritom misle na sveukupno zadovoljstvo i kvalitetu života.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Nije mjerilo sreće broj puta koliko se čovjek nasmiješio već kako se on osjeća tijekom života - kaže Jeff Sachs, suosnivač Svjetskog izvještaja o sreći i profesor na Sveučilištu Columbia u SAD-u.
Istraživanje je počelo 2021. godine, a skandinavske zemlje dosljedno su na vrhu ljestvice. SAD je tek na 18. ili 19. mjestu, a Hrvatska je 2017. bila na 77. mjestu.
U 2019. godini Finska je drugu godinu zaredom bila na prvom mjestu. U 2017. godini bila je to Norveška, a Danska je osvojila prvo mjesto u 2013. i 2016. Švicarska je 2015. proglašena najsretnijom.
To nije slučajnost. Smatra se da su skandinavske zemlje najsretnije zbog niza faktora poput besplatnog obrazovanja i zdravstvene zaštite, niske stope kriminala, relativno homogenog stanovništva te su poprilično napredne. Osim toga, ono što tim zemljama daje prednost je ravnoteža kao formula za sreću. Oni trud i vrijeme usmjeravaju na dobro uravnotežen život te zbog toga imaju najbolje rezultate.
1. Optimalno radno vrijeme
Danci obično rade pet dana u tjednu po 37 sati. S druge strane, prosječni Amerikanac radi 44 sati tjedno, odnosno 8,8 sati dnevno. Dok je u mnogim zemljama raditi duže sinonim za odanost i napredovanje, Danci to vide kao slabost te nesposobnost da ne možete obaviti zadatak u zadanom vremenu. Rad je za njih važan te posao mora biti odrađen kvalitetno, ali isto tako teže tome da je uravnotežen.
Kako bi bili što učinkovitiji, Danci se uopće ne druže na poslu ili ne uzimaju pauze. Tako kvalitetnije izvršavaju svoje zadatke. Na poslu su manje sati, ali cijelo vrijeme rade. Slobodno vrijeme je najvažnija stvar koju imaju pa su i druženja s kolegama nakon posla rijetka. Postoje i fleksibilniji načini rada pa nerijetko ljudi nekoliko dana u tjednu rade od doma.
U Finskoj zaposlenici imaju pravo svoj radni dan pomaknuti za tri sata ranije ili kasnije od uobičajenih zahtjeva svojih poslodavaca.
2. Poslodavac mora zajamčiti pet tjedana godišnjeg odmora
U Danskoj, zaposlenicima koji rade puno radno vrijeme zajamčeno je pet tjedana godišnjeg odmora, bez obzira na njihov položaj, struku ili sektor u kojem rade. Zaposlenici iskoriste svaki sat svog godišnjeg odmora, a Finci ljeta provode u vikendicama, zvanim 'mokki', gdje su nedostupni za tvrtku i opuštaju s obitelji i prijateljima. Smatraju da slobodno vrijeme produbljuje produktivnost.
3. Bolovanje zbog stresa
Christina Konig Koehrsen, studentica umjetnosti iz Kopenhagena, kaže da je napustila posao oglašavanja na osam mjeseci jer je bila pod stresom te ju posao nije ispunjavao.
- Nisam mogla uravnotežiti poslovni i privatni život čemu mi kao nacija težimo. Imamo sustav koji mi je omogućio da napustim posao. Sada imam vremena za razmišljanje o svom idućem koraku - kaže te dodaje da je normalno odlaziti na bolovanje ako stres na poslu loše utječe na mentalno zdravlje.
Ta sigurnosna mreža između radnih mjesta dio je danskog modela 'fleksibilnosti' na tržištu rada koji omogućava tvrtkama da budu fleksibilne te da ljudi imaju više mogućnosti. Tako se dobiva na slobodi, a ona je jedna vrijednost koja je bitna u društvu i određuje nečije blagostanje.
Bez obzira gdje živite, istraživanje je pokazalo da vas posao koji odgovara vašim temeljnim vrijednostima, stvarno može usrećiti.
S druge strane, kako bi to sve funkcioniralo te zemlje imaju visoke poreze. U Danskoj plaćaju 25 posto PDV-a, dok je porez na motorna vozila 150 posto, piše CNBC.
POGLEDAJTE NAJNOVIJU EPIZODU VIDEO SERIJALA 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: