Dok zemlja po zemlja ukida epidemiološke mjere i zabrane kretanja, emisije stakleničkih plinova rastu poput lavine.
- Očekivali smo da će se emisije vratiti, ali stvari su se, na vaše iznenađenje, prebrzo vratile na staro - rekla je klimatologinja Corinne Le Quéré za The Guardian.
Početkom travnja veći dio svijeta bio je u karanteni. Vlade su naredile svojim stanovnicima da ostanu kod kuće, ceste, željeznice i zračne luke zjapile su prazne - a emisije stakleničkih plinova dramatično su pale. Čak 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature Climate Change sredinom svibnja.
POGLEDAJTE VIDEO: Plastika je globalni problem
Smanjenje je bilo dvostruko veće od 7,6 posto na godišnjoj razini, što je prema UN-ovom programu za zaštitu okoliša potrebno za ispunjenje Pariškog sporazuma. No, posljednjih tjedana svijet se ponovo 'otvorio'. Kako se ljudi vraćaju na svoja radna mjesta, stvaraju se kolone automobila na autocestama, a pusti zračni prostor ponovno se ispunjava zrakoplovima. I u Kini tvornice opet rade punom parom - emisije u toj zemlji su već u svibnju bile veće nego prije krize.
Do sredine lipnja, kako je dio zemalja ublažilo epidemiološke zabrane, emisije su bile tek pet posto ispod prosjeka za 2019., tvrde znanstvenici. Čini se da su se emisije u Kini, koje predstavljaju četvrtinu svjetskog zagađenja ugljikom, vratile na razinu prije pandemije.
Autori studije rekli su da su iznenađeni brzinom oporavka emisija, te su napomenuli kako će svaki pad upotrebe fosilnih goriva koji je povezan s krizom koju je izazvao koronavirus, biti samo privremen ako zemlje ne poduzmu zajedničke akcije i ne uvedu reda u svoje energetske sustave i vozne parkove.
- Još imamo iste automobile, iste elektrane, iste industrije koje smo imali i prije pandemije - rekla je Corinne Le Quéré, vodeća autorica analize. Bez velikih strukturnih promjena, emisije će se vjerojatno vratiti na iste razine kao prije, upozorila je.
Na vrhuncu epidemije promet vozila u Europi i u SAD-u smanjio se upola, što je veliki razlog što su emisije tako brzo pale. No u mnogim se gradovima automobili i kamioni sada vraćaju na ceste. Iako mnogi ljudi nastavljaju raditi kod kuće, oni koji su se vratili na radna mjesta izbjegavaju javni prijevoz iz straha da će se zaraziti virusom i voze se osobnim automobilima.
U Sjedinjenim Američkim Državama potražnja za električnom energijom opet je vrlo blizu razinama iz 2019. godine. Ali to ne znači da se gospodarstvo u potpunosti oporavilo, rekao je Steve Cicala, profesor ekonomije na Sveučilištu u Chicagu. Jedan od čimbenika je možda što ljudi češće koriste klima uređaje za vrijeme vrućina dok ostaju kod kuće.
Čak i uz nedavni oporavak emisija, jasno je da se globalna ekonomija još bori s posljedicama koje je izazvala epidemija koronavirusa. Cestovni i željeznički prijevoz, zračni promet i industrijske aktivnosti ostaju u padu, a svijet troši manje nafte, plina i ugljena nego prije godinu dana. I pandemija je daleko od kraja: slučajevi se i dalje povećavaju širom svijeta, a neke bi zemlje mogle ponovno uvesti mjere karantene, piše New York Times.
Kineski dužnosnici u ponedjeljak su pozvali stanovnike Pekinga da ostanu kod kuće nakon što su se u nekim područjima pojavila nova žarišta slučajeva zaraze koronavirusom. Istraživači su procijenili da će globalna emisija fosilnih goriva za cijelu 2020. godinu vjerojatno biti od 4 do 7 posto niža nego u 2019. godini. Ako se ta predviđanja obistine, ona bi bila nekoliko puta veća od pada zabilježenog u 2009. godini nakon globalne financijske krize.
- Promjena globalnih emisija od pet posto je ogromna, takav pad nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata - rekao je Rob Jackson, znanstvenik sa Sveučilišta Stanford i koautor spomenute studije. Ali, dodao je, to je samo djelić pada potrebnog za zaustavljanje globalnog zagrijavanja, što će zahtijevati spuštanje globalnih emisija gotovo na nulu.
Konačno, rekli su klimatski stručnjaci, kretanje globalnih emisija u godinama koje predstoje vjerojatno će biti pod velikim utjecajem poticajnih mjera koje zemlje provode kako bi oživjele svoja gospodarstva. Zagovornici zaštite okoliša pozvali su vlade da ulažu u čistije izvore energije kako bi se spriječilo ponovno nekontrolirano korištenje fosilnih goriva.
Za sada su planovi triju najvećih proizvođača stakleničkih plinova vrlo različiti. U svibnju su kreatori politika Europske unije predložili paket oporavka od 826 milijardi dolara namijenjen prelasku kontinenta s fosilnih goriva na korištenje vjetra i solarne energije, preuređivanje starih zgrada i ulaganje u čišća goriva poput vodika. Ali Kina je poslala oprečne signale, dali su zeleno svjetlo za izgradnju novih postrojenja za ugljen, istovremeno povećavajući poticaje za kupnju električnih vozila.
Neki gradovi pokušavaju smanjiti gužve u prometu vozila nakon završetka karantene. Pariz i Milano grade kilometre novih biciklističkih staza. London je povećao takse za ulazak u grad u vrijeme najvećih gužvi i to na 15 funti koje će se, osim u vrijeme najvećih gužvi, naplaćivati i u večernjim satima i vikendima. Dužnosnici u Berlinu razmišljaju o uvođenju obaveznih autobusnih karti kako bi njihovim građanima vožnja automobilom bila manje atraktivna. Ali ti su napori još daleko od univerzalnih mjera.
- Europa je za sada izuzetak - rekao je David Victor, profesor međunarodnih odnosa na Kalifornijskom sveučilištu i dodao da se mnoge vlade trude ekonomski oporaviti, te da ne pridaju toliko pozornosti zaštiti okoliša.
Victor je procijenio kako bi veliki poticaj ka "zelenom" oporavku svjetskih vlada mogao smanjiti razinu ugljičnog dioksida u atmosferi za čak 19 dijelova na milijun do sredine stoljeća.
Količina ugljičnog dioksida u atmosferi već je porasla za više od 127 dijelova na milijun od predindustrijskih vremena, podižući prosječnu globalnu temperaturu otprilike za 1 stupanj Celzijusa, odnosno 1,8 stupnjeva Celzijusa. Znanstvenici još nemaju pouzdan sustav za mjerenje svakodnevnih promjena u ljudskoj emisiji ugljičnog dioksida, glavnog pokretača globalnog zagrijavanja.
Za istraživanje kretanja klimatskih promjena, istraživači su pratili niz mjernih podataka kao što su potražnja za električnom energijom u Sjedinjenim Državama i Europi, industrijska aktivnost u Kini i promet u gradovima širom svijeta, te izmjerili kako su se oni doista promijenili za vrijeme karantene. Ipak, upozorili su kako su ove procjene i dalje nepouzdane, iako su se njihovi nalazi uglavnom uskladili sa zasebnom analizom koju je provela Međunarodna agencija za energetika, koja je također pokušala izračunati pad emisija tijekom pandemije na temelju pada korištenja ugljena, nafte i prirodnog plina.