Iako se danas sve više piše i govori o mobbingu, zakonodavstvo većine zemalja vrlo neodređeno rješava taj problem, najčešće kroz obvezu poslodavca da brine o zaštiti fizičkog i mentalnog zdravlja na radu, dostojanstvu radnika i zabrani diskriminacije po bilo kojoj osnovi, piše portal Javno zdravlje.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovog dječaka maltretirali su vršnjaci u školi, majka je progovorila
Što je mobbing?
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kažu da je to 'oblik agresije koji se najčešće lako prepoznaje, ali isto tako ponekad može biti skriven i teško ga je opisati'. Neki od primjera uključuju:
• širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili podataka koji nisu istiniti
• isključenje ili socijalna izolacija osobe
• zastrašivanje
• podcjenjivanje ili namjerno omalovažavanje onoga što osoba radi
• fizičko zlostavljanje ili prijetnja zlostavljanjem
• izbjegavanje davanja zahtjevnijih poslova bez nekog razloga
• stalno mijenjanje uputa za rad
• postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti
• zadržavanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija
• zbijanje šala koje su uvredljive
• miješanje u privatnost osobe dosađivanjem, nadziranjem ili praćenjem
• dodjeljivanje posla i obaveza koje jedna osoba nije u stanju obaviti (kako bi se stvorio dodatni pritisak i osjećaj nesposobnosti)
• nedodjeljivanje posla kako bi se osoba osjećala beskorisno
• vikanje ili upotreba prostih riječi
• stalno i uporno kritiziranje
• podcjenjivanje stavova i mišljenja
• nezasluženo kažnjavanje
• sprječavanje napredovanja, stručnog usavršavanja, odlaska na odmor
• uzimanje osobnih stvari ili radne opreme.
Komentari koji su objektivni i imaju za cilj pozitivan ishod u radu osobe obično se ne smatraju mobbingom. Ako niste sigurni može li se izjava ili postupak smatrati mobbingom poslužite se testom „razumne osobe“; odgovorite na pitanje da li bi većina koje poznajete takav postupak ili izjavu smatrala neprihvatljivom?
Kako mobbing utječe na čovjeka?
To može biti: osjećaj bijesa, osjećaj nezadovoljstva i/ili bespomoćnosti, kao i pojačana osjetljivost i gubitak samopouzdanja. Mogu se javiti i neki tjelesni simptomi, poput gubitka apetita i nesanice, zatim psihosomatski simptomi, kao što su bolovi u trbuhu i glavobolja, odnosno nervoza koja se javlja pri odlasku na posao. S vremenom može doći i do napetosti u obitelji osobe koja na poslu trpi mobbing, poremećaja koncentracije i smanjene produktivnosti u izvršavanju zadataka.
Što sami možete učiniti ako se smatrate žrtvom mobbinga?
Odlučno recite osobi da njegovo/njezino ponašanje nije prihvatljivo i da smjesta prestane. To možete učiniti u prisustvu druge osobe ili predstavnika sindikata.
Vodite dnevnik: Bilježite datum, vrijeme i događaj sa što je moguće više detalja, kao i imena svjedoka te posljedice događaja. Imajte na umu da se mobbingom smatra ne samo incident već i broj, učestalost i naročito namjera zlostavljanja. Također, čuvajte kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobivate od osobe koja vas mobbingira.
Izvijestite o zlostavljanju nadređenu osobu ili osobu koja je za to zadužena u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom. Ako je potrebno, obratite se i glavnom direktoru/upravitelju/ravnatelju. Obavijestite liječnika medicine rada s kojim poslodavac ima ugovor ili svog liječnika obiteljske medicine.
Također, ne vraćajte istom mjerom jer tako nećete dokazati da vi niste zlostavljač već zlostavljana osoba.
U Hrvatskoj se mobingom bave odredbe Zakona o radu (NN 93/2014), Zakona o zaštiti na radu (NN 71/2014) i Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015), a u sklopu EU projekta „Pravo na rad bez mobbinga“, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga objavila je i Priručnik o diskriminaciji i mobbingu na radnom mjestu, te pripremila protokol koji bi se mogao uvesti u poduzeća/ustanove. Više o protokolu možete pročitati OVDJE.
POGLEDAJTE VIDEO: KUBANAC KOJI ŽIVI U HRVATSKOJ