Smrtni slučajevi bliskih ljudi te financijski i ljubavni problemi najčešći su uzroci depresije, a ugledni psiholog i osnivač udruge "Mind health development", Rick Norris objašnjava što još može potaknuti epizode depresije. Iako se često smatra kako je zima najdepresivnije doba u godini, ljetne vrućine također utječu na depresivno raspoloženje. 

Sezonski afektivni poremećaji aktiviraju se na nedostatak, ali i višak sunca, a povezuju se s osjetljivošću na toplinu i hormonalnom neravnotežom. Jedna od teorija ističe kako tijelo na visokim temperaturama proizvodi manje hormona štitnjače, što dovodi do nedostatka energije. Druge znanstvene teorije navode kako visoke temperature umanjuju sposobnost prilagodbe na psihički stres. Simptomi ljetne depresije su smanjeni apetit i nesanica, dok je za zimsku depresiju specifičan povećani apetit i potreba za snom. Ljudi također više piju alkohol ljeti, koji ne samo da ima depresivan učinak, već smanjuje inhibicije zbog čega se ponašamo impulzivnije.

Kontracepcijska pilula

Žene koje uzimaju oralnu kontracepciju dvostruko su sklonije depresiji, otkrila je studija Sveučilišta Monash.

- Kod žena koje su osjetljive na hormonalne promjene, uzimanje pilula potiče česte promjene raspoloženja - rekao je voditeljica studije, dr. Ailsa Gebbie.

Znanstvenici smatraju da hormoni u piluli utječu na puteve kojima se serotonin, tzv. hormon sreće, procesuira u mozgu.

Krafne i slatka hrana

Iako slatka hrana može raspoložiti, u ljetnom razdoblju ona ozbiljno ugrožava "liniju" ali i dobro raspoloženje. Nakon velike doze šećera u krvi, njegove razine u vrlo kratkom vremenu naglo padaju, zbog čega se osjećamo gore nego prije što smo pojeli nešto slatko. Budući da je naše raspoloženje određeno stalnim izvorima energije iz glukoze u krvi, njihovo naglo dizanje ima jednak učinak na organizam kao dopamin, no isto tako padanje uzrokuje tugu i bezvoljnost. Zbog toga je osobito ljeti bolje jesti namirnice koje uzrokuju sporije otpuštanje šećera u krv.

Ulična svjetla

Javna rasvjeta koja dopire kroz prozore spavaće sobe, pa čak i svjetlo s televizijskog ekrana, imaju velik utjecaj na dobar san i mozak, otkrilo je istraživanje Sveučilišta Ohio. Znanstvenici su dokazali da prigušeno svjetlo noću uzrokuje promjene na hipokampusu, području mozga povezanog s depresijom. 

Čaj i kava

Manjak sna vrlo često rezultira depresivnim raspoloženjem, osobito ako je nesanica učestala. 

- Često vidim ljude koji piju velike količine čaja i kave, čak i u kasno doba dana. Žale se na probleme nesanice i depresije - kaže dr. William Shanahan.

Stručnjaci tvrde kako je to iznimno često, a da ljudi ne poštuju zlatno pravilo dobrog sna, a to je da se kofein ne bi smio unositi u organizam poslije 16. h.

Lijekovi za tlak

Neki beta blokatori za visoki tlak, kao i retinoidi koji služe za liječenje kožnih bolesti poput akni i psorijaze, povezuju se s depresijom.

- Poprilično smo sigurni da beta blokatori kod nekih ljudi mogu uzrokovati depresiju - objašnjava direktor farmakologije u bolnici Royal.

Cigarete

Pušenje povećava rizik depresivnih poremećaja za 93 posto, otkrila je studija Sveučilišta Melbourne.

- Nikotin stvara prividan osjećaj opuštenosti, pa pušači vjeruju kako im cigareta ublažava stres i tjeskobu. No taj je učinak privremen, jer utječe na mozak koji isključuje vlastite izvore dopamina - objašnjava voditeljica studije dr. Eva Cyhlarova.

Internet

Česti korisnici interneta dvostruko su skloniji oboljenju od depresije, otkrila je kineska studija provedena na 1000 tinejdžera. 

- Naši su životi ugroženi tehnologijom i ona pozornost koju joj upućujemo iscrpljuje naš mozak. Više od dva sata interneta na dan, koji nisu u poslovne svrhe, razlog su za brigu - objašnjava autor istraživanja, dr. Richard Graham.