Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Ako se u karanteni osjećate loše i malaksalo, niste jedini
Procjene sugeriranju da više od 13 sati na dan provodimo pred zaslonima, a prije godinu dana provodili smo oko 10 sati. Djeca su prisiljena pratiti nastavu na TV-u ili komunicirati s učiteljima i nastavnicima preko mobitela, a mnogi su zadati povezani s video materijalima, piše CNN.
POGLEDAJTE VIDEO: Operacija oka 3D naočalama u Hrvatskoj
Čini se kako će naša normalna rutina uključivati dosta vremena pred ekranima i u budućnosti, pa stručnjaci ističu kako je važno pritom zaštiti oči. Iako nema dokaza da dugoročna izloženost ekranima vodi do trajnog oštećena oka, može se javiti zamagljen vid, umor oka, suhoća ili iritacija - tvrdi Moorfield Eye Hospital iz Londona.
- Ključno je razumjeti da su evolucijski naše oči prilagođene više gledanju stvari koje su udaljene nego onima koje su blizu. Kada čovjek gleda u ekran postoji više faktora koji utječu na mogući razvoj poteškoća koje skupno zovemo „Computer vision syndrom“ tj. skupina bolesti vezanih uz pretjerano gledanje računala. Na početku nužno je razumjeti da i čitanje knjige u sličnim uvjetima jednako djeluje no u moderna vremena lakše je sve to staviti pod istu kapu ekrana. Procesi koji se događaju kada gledamo u ekran zapravo su takvi da ih možemo osjetiti - pojašnjava prof.dr.sc. Nikica Gabrić, specijalist oftalmolog iz Poliklinike Svjetlost.
O tom je sindromu govorio i oftalmolog dr. Raj Maturi, glasnogovornik Američke akademije oftalmologije i preporučio je da ljudi koriste princip 20 - 20 - 20, a to znači da za svakih 20 minuta provedenih pred ekranom naprave pauzu od 20 sekundi gledajući ispred sebe ili u daljinu.
- Kad gledate u predmete koji su vam blizu, oči koriste samo taj jedan mišić, a gledanje u daljinu će ga opustiti - kazao je on.
- Naše oči se poput objektiva fotoaparata fokusiraju na blizu što dovodi do zamagljenja slike koja je udaljena, možemo osjetiti kako mišići u našem oku „fokusiraju“ leću. To fokusiranje je aktivni proces i traži energiju. Kada jako dugo bez prekida gledamo u bliske predmete razvija se osjećaj umora i počinjemo osjećati bol u očima jer se mišići umaraju - nastavio je prof. Gabrić.
Češće trepćite
Rad na ekranima umara oči i zato što je riječ o svijetloj pozadini zbog koje manje trepćemo, pa to isušuje oko.
- Kada promatramo nešto što je „važno“ kao što su dokumenti ili film koji nam je jako zanimljiv naš mozak iz straha da ne propusti nešto važno šalje manje signala za treptanje, to dovodi do druge skupine smetnji – suhoća oka. Naime svakim treptajem naše oči stvaraju sloj vode koji drži naše oko „podmazanim“. Kada manje trepćemo taj sloj se ne stvara, a same oči počinju stvarati još manje suza. Suhoća oka je dodatno pojačana ventilacijskim i klimatizacijskim sustavima koji su sveprisutni jer stvaraju suhi zrak koji dodatno suši oko - upozorio je prof. Gabrić.
Kako biste to izbjegli i smanjili eventualnu nelagodnost zbog suhoće oka, koristite umjetne suze.
- Najbolje su suze bez konzervansa. Ne postoji univerzalno pravilo koje su suze najbolje svatko bi trebao probati neke i naći one koje mu najbolje odgovaraju. Mnogi ljudi nemaju osjećaj da im suze trebaju pa ih koriste povremeno ili premalo. Na početku je preporuka da se suze koriste barem svaka 2 sata. Dobar način da ne zaboravimo je stavljanje timera na mobitelu - savjetovao je prof. Gabrić.
Dr. Rachel Bishop, glasnogovornica National Eye Institute, slaže se da je jako važno i to gdje se stavili ekran.
- Ako gledate prema dolje, vjeđe su blago zatvorene i tekućina s površine oka ne isprava u tolikoj mjeri kao kad gledate ispred sebe, pa to smanjuje suhoću oka. Oko se isušuje daleko brže ako gledate prema gore - kazala je ona.
Pojašnjava da će pomoći i prigušivanje svjetla u prostoriji kako biste jasnije vidjeli ekran, ali i redovito čišćenje monitora kako biste izbjegli nagomilavanje prašine koja će također zamagliti ekran, ali i uzrokovati iritaciju oka. Ako unatoč tome i dalje imate teškoće oko dugotrajnog gledanja u ekran, svakako potražite pomoć specijalista.
Plava svjetlost
Razlog za brigu može biti i činjenica da ekrani emitiraju tzv. plavu svjetlost koja može utjecati na naš unutrašnji sat više nego na vid, te mogu previše stimulirati djecu.
- Na otvorenom gledamo u plavo nebo i to je također plava svjetlost. No razlika između plave svjetlosti koju vidimo danju i one koju gledamo s ekrana noću je u tome što ona može odgoditi vrijeme odlaska na spavanje i tako poremetiti naš san - kaže dr. Maturi i dodaje da bi ljudi trebali ekrane prebaciti na noćni način rada kako bi bili što sličniji običnoj knjizi. Ključno je provjeriti kakvo je osvjetljenje zaslona.
- Smanjite svjetlinu ekrana na minimalnu potrebnu da ugodno gledate, također povećajte slova da ih jasno vidite i da nemate osjećaj napora kod čitanja. Ako imate dioptriju, potrudite se da uvijek koristite naočale ili leće kako bi smanjili napor. Također kod pregleda vida, koji bi svakako bilo dobro napraviti jednom godišnje, napomenite da radite puno za računalom kako bi liječnik mogao dobro podesiti jakost pomagala za ugodnije korištenje - savjetuje prof. Gabrić.
Kako bi dodatno zaštitili djecu, odrasli bi mališane trebali poticati da vrijeme provode na otvorenom gdje je god to moguće.
Unazad dva desetljeća među djecom je sve više mališana s miopijom ili kratkovidnošću, pa iako se znanstvenici ne mogu složiti što je uzrokovali toliki porast i je li on povezan s ekranima, slažu se da boravak na otvorenom, osobito u ranom djetinjstvu, smanjuje progresiju bolesti.
- O tome bismo više trebali znati za nekoliko godina kad se pojave istraživanja koja nude više odgovora. Roditelji su u dilemi jer je i škola sad povezana s ekranom, što je puno više nego da djeca ekrane koriste samo za igru - kaže dr. Bishop.
- Kada govorimo na djeci, postoji veliki broj studija, ali i stara narodna mudrost, ne gledaj u knjigu bez svjetla. Dokazano je da gledanje u slabo osvjetljenje bliske predmete može doći do povećanja kratkovidnosti koja je inače zapisana u genima. S obzirom da je danas većina vremena gledanje u ekrane sa vlastitim izvorom svjetla više se radi o mogućnosti zamora mišića, glavoboljama i suhoći oka. Obratite pažnju na svoje najmlađe, na kojoj udaljenosti koriste mobitel ili tablet? Ako prislanjaju lice na uređaje moguće je da su kratkovidni, idealna udaljenost je 30-40 centimetara - opisao je prof. Gabrić dodajući kako postoje i hitna stanja kada bez odlaganja valja potražiti pomoć liječnika, pa preporučuje ljudima da to učine bez obzira na strah od korona virusa.
- Liječničku pomoć odmah treba potražiti ako se pojavi bilo kakav nagli gubitak vida ili simptomi poput crnila i mušica, a za probleme poput opisanih, uz jedan redoviti pregled godišnje pomoć treba potražiti ako se unatoč odmaranju svakih 20 minuta, korištenju umjetnih suza i točne korekcije glavobolje i osjećaj naprezanja ne smanje. Također nužno je razumjeti da kako naše oko stari svi ti simptomi postaju izraženiji i dio svakodnevice. Posebno ih osjete ljudi stariji od 45 godina kod kojih se razvija čitalačka dioptrija, naime naša leća i mišići koji fokusiraju s vremenom gube svoju funkciju te počinje potreba za naočalama za čitanje. S obzirom da je danas gotovo nemoguće naći posao u kojem se ne mora čitati takvi ljudi imaju 2 opcije, ili nositi dodatne naočale za čitanje ili se podvrgnuti operativom zahvatu kojim se trajno rješavaju svih dioptrija, a to je ugradnja multifokalne leće - zaključio je prof. Gabrić.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Evo zašto biste đumbir trebali jesti svaki dan - ili barem često
POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA sa Robertom Knjazom: