NASA je prvi put poslala ljudsku spermu na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) kako bi saznali mogu li se ljudi razmnožavati u svemiru.
POGLEDAJTE VIDEO:
Sperma je prenesena raketom SpaceX Falcon Elona Muska, a bit će podvrgnuta brojnim eksperimentima kako bi se utvrdilo kako uvjeti u svemiru utječu na muške spolne stanice. Astronauti na ISS-u odmrznut će zamrznutu spermu kako bi vidjeli bi li seks u svemiru doveo do uspješne reprodukcije. NASA se nada da će im ovo pomoći da razumiju kako mikrogravitacija utječe na pokretljivost i brzinu spermija. Uz ljudske, poslali su i spermije bika, za usporedbu, s obzirom na to da su oni predvidiviji u načinu na koji se kreću.
- Trenutačno se malo zna o biologiji reprodukcije u svemiru i ovaj eksperiment će nas malo približiti spoznaji koliko dobro funkcioniraju obje vrste sperme u takvim uvjetima - stoji u NASA-inu priopćenju.
Uspješna oplodnja jajašca ovisi o nekoliko čimbenika i odvija se u dvije faze. Prvo se spermij mora aktivirati dok se kreće prema jajašcu, potom se prije samog spajanja mora ubrzati, a membrana mora postati više tekuća.
U prethodnim eksperimentima sa stanicama morskog ježa i bika aktivacija se događala puno brže u mikrogravitaciji, ali koraci koji vode do uspješne oplodnje bili su vrlo spori ili se uopće nisu dogodili. Taj dio zabrinjava stručnjake i dovodi u pitanje uspjeh cijelog procesa. Nakon odrmzavanja i izlaganja spermija štetnim utjecajima svemira, znanstvenici će snimiti kako se ponašaju te ih potom vratiti na Zemlju. Tim stručnjaka odlučit će jesu li ti spermiji i koliko drugačiji od drugih.
- Još ne znamo kako dugotrajan boravak u svemiru djeluje na ljudsko reproduktivno zdravlje. U budućim misijama koje bi mogle potrajati nekoliko godina ove spoznaje će nam biti od velike važnosti - kažu iz NASA-e.
Svemirska radijacija je opasna za živo tkivo, no istraživači su već ustanovili da spermiji oštećeni solarnom radijacijom nisu problem jer se sve popravi tijekom razvoja embrija.
S miševima su uspjeli
NASA je 2013. slala mišju spermu na ISS da bi vidjeli kako radijacija utječe na nju. Nakon 288 dana na temperaturi od -95 stupnjeva oplodili su jajašca i zaključili da, iako je DNK malo oštećen, okoćeni miševi bili su plodni u odrasloj dobi.