U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo do ponedjeljka smo zaprimili 660 prijava oboljelih od hripavca, no prijave i dalje pristižu te je moguće da je broj oboljelih veći. Oko 50 posto svih prijavljenih je u Splitsko - dalmatinskoj županiji gdje ih je tristotinjak, te otprilike toliko oboljelih je i u Gradu Zagrebu. U Dubrovačko - neretvanskoj, Primorsko - goranskoj te Zagrebačkoj županiji je oko 15 do 20 slučajeva, dok ostale županije bilježe po manje od pet oboljelih, objasnila je Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. specijalist epidemiologije u HZJZ-u gdje su prethodnih godina bilježili po 90 oboljelih na godinu.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo kada kašalj treba shvatiti ozbiljno
- Krajem prošlog tjedna imali smo više od 600 prijavljenih zaraženih od hripavca u Hrvatskoj, no vjerujem da je taj broj barem dvaput veći. Vjerujem da se to moglo i očekivati te da će se epidemija razbuktati tijekom sljedećih nekoliko tjedana, no ne znamo kada će dosegnuti vrhunac. Teško je predvidjeti realne brojeve kao i kod svake druge zarazne bolesti - kazao je prof. dr. Goran Tešović, specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Bolest uzrokuje bakterija Bordetella pertussis koja ulaskom u dišni sustav čovjeka stvara toksine i oštećuje respiratorni sustav. Inkubacija traje od šest do 20 dana, a bolest počinje postupno i nalik je klasičnoj prehladi te u početku blagog tijeka. Tjelesna temperatura je često normalna ili je tek blago povišena, no kašalj se protekom vremena pojačava.
- Riječ je o visokozaraznoj bolesti koja se lako prenosi kapljičnim putem, pa se zaraziti može svatko tko je bio u neposrednoj blizini oboljelog. Najčešće obolijeva novorođenčad, odnosno djeca do godinu dana koja još nemaju razvijen vlastiti imunitet, posebno dok još nisu cijepljena. Eventualna zaštita može biti cijepljenje trudnice u trećem tromjesečju trudnoće i u tom slučaju imunitet će posredno biti prenijet na dijete, odnosno cijepljenje po protokolu cijepljenja za djecu. Kako imunitet stečen cjepivom s godinama počinje opadati, češće obolijevaju i djeca predškolske i školske dobi, a mogu se zaraziti i odrasli. No kod starije djece i odraslih simptomi najčešće nisu tako neugodni kao kod novorođenčadi, koja se noćima mogu gušiti od kašlja. Vrlo je iscrpljujuće, jer čak i kad započne terapija antibioticima, oporavak može trajati i dva do tri tjedna - objasnio je prije nekoliko dana pedijatar prof. dr. sc. Milivoj Jovančević ističući kako je upravo zbog toga bolest opasna za dojenčad.
Naime, kod odraslih i djece u školskoj dobi kao osnovni simptom javlja se specifičan kašalj, no bolest može imati i netipične simptome i proći neprepoznata. Kod dojenčadi pak klinička slika se razlikuje i tako mala djeca mogu naglo prestati disati, mogu se javiti konvulzije i druga opasna te životno ugrožavajuća stanja. Također, valja imati na umu da čak i netko bez simptoma, ako je bio u kontaktu sa zaraženim i sam može širiti zarazu.
- Treba pošteno reći da je trajanje specifične imunosti ograničeno i to se sada najbolje vidi na ovoj epidemiji jer obolijevaju najviše školska djeca, a sad već i adolescenti. Cijepljenje je vrlo važno za dojenčad jer oni mogu oboljeti od teškog oblika bolesti i važno je da dobiju sve predviđene doze cjepiva. Djeca u starijoj dobi mogu oboljeti zbog gubitka specifičnog imuniteta i to je ono što se upravo sad odvija. U ovom trenutku dojenčad čini manjinu, oko šest posto oboljelih i nadam se da se taj broj neće povećavati - istaknuo je prof. Tešović.
- Do sad smo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo testirali u prosjeku 150 do 200 ljudi na dan, a obično bude 30 do 50 posto pozitivnih. Valja istaknuti kako je liječnik taj koji šalje na testiranje oboljele sa kliničkim simptomima. Također, podsjetila bih roditelje da provjere cijepni status svoje djece te one koji nisu potpuno procijepljeni uputila bih pedijatrima da se dogovore oko docjepljivanja - zaključila je dr. Nemeth Blažić.