Ako sami beremo ljekovito bilje, sušenje je prvi korak u izradi ljekovitih pripravaka. Ako je moguće, nadzemne dijelove biljaka (listove, cvjetove) nikada ne peremo. Ubrano bilje odmah sušimo kako ne bi došlo do raspada aktivnih tvari.
Čak i pri pravilnom sušenju neke biljke bitno mijenjaju boju – listovi trputca, paprene metvice ili bosiljka često pocrne. Zelene dijelove, listove i neke cvijetove sušimo cijele. Tek neposredno prije uporabe ili spravljanja čajne mješavine usitnimo ih i izrežemo.
Kako bismo ih brže osušili, korijenje i podanke razrežemo po duljini na pola centimetra duge komadiće. Prije uporabe ih smrvimo. I plodove štitarke (kim, korijandar, komorač) i drugih biljaka zdrobimo da bi se bolje ekstrahirale aktivne tvari.
Bilje sušimo što je moguće brže, ali u hladu i na propuhu. Kod umjetnih izvora zagrijavanja temperatura ne smije prelaziti 50 stupnjeva Celzija, a kod biljaka koje sadrže hlapiva ulja temperatura mora biti još niža. Za sušenje su najprimjereniji kućanski aparati za sušenje koje koristimo i za sušenje voća.
Listovi paprene metvice na taj se način suše dva sata, cvjetovi kamilice četiri sata, kriške jabuke osam sati, a korijen bijelog sljeza jedan dan. Nekada se ljekovito bilje vješalo na konopac i sušilo iznad peći ili u potkrovlju. U tom slučaju, stabljike bilja vežu se konopcem i objese naopako. Ne smije ih se pregusto slagati da zrak može kružiti.
Ne bi ih trebalo vezati više od devet. Ako je prostor prašnjav, treba ih zaštititi papirnatom vrećicom bez dna. Biljni dijelovi su suhi kada šušte i krhki su. Osim dobrog početnog biljnog materijala, za kvalitetu biljnih pripravaka najvažniji su brzo sušenje i pažljivo pohranjivanje.
Manje količine potpuno suhih biljaka spremamo u staklenke s poklopcem. Veće količine najprije stavljamo u papirnate vrećice, a potom u drvene ili limene posude. Svaku posudu označimo naljepnicom na kojoj je zapisan naziv biljke, datum i mjesto sakupljanja. Po želji dodajemo napomene za sljedeću godinu. Neke biljke obnavljamo svake godine, dok druge možemo koristiti i više godina. Starije bilje ne bacamo nego ga koristimo za kupelji ili obloge.