To je to što me zanima!

Sve se svjetske religije slažu u jednoj stvari - duša ne umire

Hinduisti vjeruju da će se, ako je netko živio životom dobrih djela, ponovno roditi u svjetove viših razina, u kojima sunce sja, a ortodoksni Židovi u raj ili da se osoba inkarnira
Vidi originalni članak

Što se događa kada život prestane, pitanje je na čije su istraživanje mnogi pisci, filozofi i umjetnici potrošili mnogo tinte i papira, ali nisu se približili niti na korak bliže od samog vjerovanja. Ono što se, navodno, događa poslije smrti jedno je od obilježja po kojima se razlikuju religije. Tome su se danas pridružile i neke nereligijske teorije u kojima, poglavito oni koji se ne deklariraju pripadnošću nekoj određenoj religiji, nalaze utjehu.

No što god mislili o onome što se događa poslije zadnjeg izdaha, čini se da se većina slaže u tome da se svijest odvaja od tijela, a razlike u razmišljanju počinju kad se pokuša objasniti što se događa s dušom kad napusti tijelo. Može se činiti nevažnim ustrajati toliko na odgovorima koji su nedostižni našoj percepciji, ali činjenica da se neodlučni najčešće najviše boje smrti čini ovo vjerovanje vrijednim pozornosti i promišljanja.

BUDIZAM

Budizmu je svojstvena ideja da se živi tako da se izbjegne ciklus trajnog života i ponovnog rođenja (reinkarnacija) postizanjem nirvane. Iako se mnogi zapadnjaci priklanjaju budizmu upravo radi reinkarnacije, koju iščitavaju kao nadu da život ne prestaje, zapravo je riječ o mučenju duše, koja, zbog svojih grijeha i nedoraslosti božanskom, mora iznova i iznova umirati da bi se ponovno rodila u obličju na koje se ne može utjecati.

JANA KRIŠKOVIĆ BAŽDARIĆ: Traži se Bog. U crkvi sigurno nije, provjerila sam neki dan...

Nirvana je stanje bez individualnosti i želja. Prosvjetljenje nas vodi prema nirvani i, kad postignemo to stanje, više ne mislimo, osjećamo ili djelujemo kao pojedinci. Vrhovni Buddha, Gautama Buddha, učio je da je život patnja jer ga obilježava želja za trajnošću i identitetom. Dakle, stanje prosvjetljenja i potraga za nirvanom način je da se okonča ciklus ponovnog rađanja.

HINDUIZAM

Hinduizam uči da se duše mogu rađati tijekom mnogih života. Duša je dio Jive, ograničenog bića, koje je podložno zabludi i zakonima karme. Hinduisti vjeruju da će, ako se ne oslobodi duša, ovaj ciklus života i smrti trajati beskonačno; navodno se ponovi 52 milijuna puta. Svaki život pruža Jivi prigodu za učenje i rast.

Kad osoba umre, duša i svijest napuštaju tijelo kroz otvor na vrhu glave kako bi putovali na drugi svijet. U “Bhagavad-Giti” opisana su dva puta kojima duša može putovati nakon smrti. Prvi je put sunca, koji je također poznat kao svijetli put ili put bogova. Drugi se označava kao put mjeseca, koji je također poznat kao tamna staza ili put predaka. Kada duša krene putem sunca, više se ne vraća. Prekinuo se ciklus reinkarnacije, a ako putuje prema Mjesecu, to je mjesto pripreme za sljedeći život.

SPASILI IH IZ ŠPILJE Tajlandski dječaci idu u hram na devet dana: 'To je tradicija'

KRŠĆANSTVO

I u kršćanstvu ima razlika u uvjerenjima što se događa poslije smrti. Većina kršćana vjeruje u život poslije smrti, i to na nebu, u paklu i u čistilištu. Osnovna je ideja da se nakon smrti preispituju djela počinjena tijekom života i prema tome se odlazi na neko od tih mjesta. Zlodjela su kažnjena, dobra djela se nagrađuju. No mnogi kršćani ne vjeruju u pakao kao ni u to da 'odlazak' na neko od tih mjesta ne mora trajati vječno.

JUDAIZAM

Judaizam vjeruje u zagrobni život, no kako je u toj religiji naglasak na životu u sadašnjosti, vrlo se malo dogmi tiče života poslije smrti. Mišljenje je prepušteno vjerniku. Ortodoksni Židovi mogu vjerovati u nebo, slično onom u kršćanstvu ili da se osoba inkarnira. Tora upućuje na vjerovanje u postojanje nakon smrti, spominje se da će se pravednici ponovno okupiti s najmilijima nakon smrti, a zli će biti isključeni iz tog ponovnog susreta.

ISLAM

U islamu je važno poslijepodne, mjesto neodlučnosti, gdje se duše okupljaju kako bi planirale i pomagale jedne drugima. Vjeruje se da će doći dan suda i ljudi će biti poslani u vječni raj ili pakao. Središnje učenje Kurana i jedno od najvažnijih učenja Muhameda posljednji je dan, kad će Alah ljude podići iz mrtvih da im sudi. Raj, također poznat kao “vrt”, mjesto je fizičkog i duhovnog užitka. Postoji sedam nebesa.

MARKO VUČETIĆ: Hrvati iseljavaju da bi pobjegli od historijskog stiska smrti

Neduhovna religioznost

Različite teorije

Neki misle da je život san vrhunskog bića, a Elon Musk smatra da živimo u računalnoj simulaciji

Oni koji preispituju i nisu skloni samo prihvatiti gotova rješenja kombiniraju i zadržavaju vlastiti skup vjerovanja. Većina ljudi vjeruje u reinkarnaciju radi razvijanja i postizanja viših razina svijesti. U ovom obliku, kad netko postigne životne lekcije i svrhu koju su sami počeli, dopušteno im je duhovno rasti. Nasuprot tome, ako netko ne postigne ono što su postavili, onda će razmišljati o tome što je pošlo po zlu i prilagoditi se kako bi mogli postići ove ciljeve u sljedećem životu.

Tako je nereligiozna duhovnost prilično slična hinduizmu, uz razliku ako ste 'griješili' u svom prošlom životu ili ste nanijeli štetu drugima, jedina kazna s kojom ćete se suočiti je znati da niste duhovno razvili. Azteci su vjerovali da se ratnici koji poginu u bici reinkarniraju u leptire, a nakon četiri godine se oslobađaju.

Razvoj znanosti urodio je novim promišljanjima. Neki kvantni fizičari smatraju da život stvara svemir, a ne obratno. Prema toj, biocentričnoj koncepciji, tijelo umire, ali svijest nastavlja živjeti. Prema egocentričnoj teoriji, “ja” je jedina osoba koja postoji i cijeli je svemir plod naše imaginacije. Dakle, kad umremo, umire i svemir.

Neki znanstvenici smatraju da je naš život samo san nekog vrhunskog bića, a ljubitelji suvremenih računalnih tehnologija misle da je naš svijet samo računalna simulacija, pa bi smrt prema tome bila kraj programa, no neki proširuju tu tezu time da nakon fizičke smrti postanemo dijelom tog programa, dakle, zaključani u viralnom.

Vjerojatnije je da živimo u kompjutorskoj simulaciji nego da živimo u stvarnom svijetu - tvrdi i Elon Musk, glavni izvršni direktor SpaceX-a. Možda smo izabrali živjeti u simulaciji jer je umjetni svijet u kojem živimo mnogo privlačniji i zanimljiviji od prave stvarnosti. Možda čak postoje i simulirani svemiri unutar drugih simuliranih svemira - pretpostavlja Musk.

Rastafarijancima predodžba raja odgovara Etiopiji, odnosno Africi u širem smislu. Vjeruju da upravo tamo odlazimo nakon smrti. Nihilisti ne vjeruju u život poslije smrti i smatraju da je sve što nam je sad u dosegu i sve što postoji, a pesimisti čak sumnjaju da smo već mrtvi, samo što toga još nismo svjesni.

Dakle, različite su verzije onoga što se događa nakon smrti i nemoguće je znati jer je to izvan granica iskustva svih živih. Ali svi se slažu da je važno kako živimo. No gotovo da nema vjerovanja i religije koja ne smatra da se dobra djela nagrađuju, a loša kažnjavaju nakon smrti

NEMOJTE DATI DA VAS UNIŠTE: Ove osobine otkrivaju svaku toksičnu osobu u vašem životu

Idi na 24sata

Komentari 59

  • Pumpkin. 14.11.2018.

    Čovjek je za razliku od životinja misaono biće i on je zbog sposobnosti postavljanja pitanja sebi tko smo, kamo idemo i zašto uopće postojimo smislio duhovnost i religije, a sve u cilju da se izbjegne psihička bol vezana za prolaznost ljudskog života. PsihijatarI Erich Fromm i Viktor E. Frankl uveli su u psihijatriju jedan poseban pojam za vrstu psihičke boli zbog smrti koja čovjeka teško pogađa jer kod ljudi smrt, da li zbog gubitka voljenih osoba, da li zbog stalnog propitkivanja što će biti s nama kad umremo izaziva spektar uznemirujućih osjećaja jer znamo da sa smrću moramo napustiti sve ono što smo u životu voljeli. To je pojam egzistencijalne dihotomije. Ali također postoje činjenice da ova pitanja ne pogađaju sve ljude jednako. Ima ljudi koji ne vjeruju u Boga, niti u bilo koji oblik duhovnost pa ipak i dalje funkcioniraju i žive i rade kao da neće nikad umrijeti dok postoje mnogi pojedinci kojima egzistencijalna dihotomija ne da mira. Zbog toga takvi vjeruju u raj i pakao odnosno u postojanje duše.

  • 14.11.2018.

    U grubo receno-vjernik jesam, u principu nisam a zapravo se uopce ne zamaram time. Zivim tako da nikome namjerno ne zelim i ne nanosim zlo ( obj.i sub.poimanje toga mi je vrlo blizu)-ne zato sto me strah "ognja paklenog" vec zato sta mi onaj unutarnji osjecaj neda mira kada radim nesto protivno njemu.

  • lastofus 14.11.2018.

    Virujem u Boga ali ne i Crkvu

Komentiraj...
Vidi sve komentare