Od svih organa jedino sam ja plivač, a na dan u otprilike 22.000 udisaja kroz mene prođe više od 10.000 litara zraka - volumen manjeg bazena. Dijele me na dva krila. Desno, koje je veće te se sastoji od triju režnja, i lijevo, koje se sastoji od dvaju i manje je zbog nametljivog kolege srca koje se nalazi u sredini, ali malo naginje nalijevo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na svakom udahu i izdahu mogu zahvaliti dijafragmi. Ona je mišić koja živi točno kat ispod mene te se skupljanjem i opuštanjem brine da dobijem zrak iz kojeg vadim ugljični dioksid te ga prosljeđujem u krv. Također je važna za kihanje, kašljanje, povraćanje, plakanje i obavljanje nužde.
Tjeram zrak brže od presretača na autoputu
Svakim udahom zrak plaća carinu u nosu i ustima pa prolazi dišnim putovima obloženima sluzi koji ga dalje filtriraju te na kraju dolazi do mojih sitnih vrećica, alveola. Imam ih od 300 do 500 milijuna, a kažu da, ako bismo sve moje alveole poslagali jednu pokraj druge, pokrile bi prostor teniskog terena. Kod odraslog muškarca imam 1060 grama, a kod žene 930 grama. Ali samo deset posto te mase je tvrdo tkivo, ostalih 90 posto je spužvasto i služi za zadržavanje zraka. Što se dužine tiče, kad bismo spojili sve moje dišne putove i putiće, dobili bismo duljinu od oko 2400 kilometara.
Često mijenjam ritam disanja - dok mirujete, dišem od 12 do 20 puta po minuti, a dok vježbate ili trčite, broj može porasti i do 80 puta po minuti. Ritam mijenjam i dok kišete ili štucate. Neki znanstvenici misle da je štucanje ostatak refleksa koji imaju vodozemci. Njime gutaju vodu i zrak u isto vrijeme, a kod sisavaca odgovara refleksu štucanja. Kao potvrdu ovoj teoriji u korist ide i to da se štucanje kod fetusa razvije prije disanja. Ja sam mekana, ali nisam slaba.
Brzina koju zrak postiže dok kišete može doseći i 160 kilometara na sat, što nije dopušteno ni na autocesti. Budući da je moj posao da procesuiram zrak, također sam jedini unutarnji organ koji je neprestano u doticaju s okolinom, prva linija obrane.
Ljudi mogu živjeti i s jednim plućnim krilom
Dok smo bili mali, a moj vlasnik beba, disali smo od 50 do 60 puta u minuti. Na dan na disanje potrošim oko pola litre vode iz tijela. Tempo disanja određuje glavni šef na vrhu - mozak, a ovisi o količini ugljikova dioksida u krvi.
Što ga je više, to će tempo biti brži. Nije uvijek pravilan, kad plačete ili se smijete, izmjenjujem duboke i kratke udisaje u raznim kombinacijama. Kad bi mi odstranili jedno krilo, moj vlasnik bi imao teškoća s disanjem pri intenzivnijim fizičkim aktivnostima, međutim, mogao bi relativno normalno živjeti još dugo godina bez većih komplikacija. Može me se i presađivati.
Prvu transplantaciju obavio je Amerikanac James Hardy 1963., međutim, pacijent poslije nije dobro prošao. Godine 1983. izvedeno je prvo potpuno uspješno presađivanje jednog, a 1986. oba krila.
Pušenje me guši i otima kontrolu nad stanicama
Pušenjem mi dovodite 4000 kemijskih tvari koje ne mogu obraditi, a neke od njih su dokazano kancerogene. Osim što me dim cigarete guši i ne dopušta mi da normalno funkcioniram, te tvari mijenjaju moje stanice i tjeraju ih da zapostave svoja radna mjesta te da se pobune protiv mene. Pobunjene, izmijenjene stanice se skupljaju u grupe i šire te prikupljaju još kandidata za pobunu te na kraju mogu napraviti rak. Rizik se povećava što više i dulje pušite, isti je primjer kod osobe koja puši kutiju na dan 20 godina i dvije kutije na dan deset godina. Rak pluća najčešći je oblik raka kod muškaraca, a treći kod žena u našoj državi, pa i u većini svjetskih država.
Pasivno pušenje također mi smeta i, iako rjeđe, može rezultirati rakom. Najgora stvar u ovoj situaciji je što u 25 posto slučajeva uopće nema simptoma, a ako ima, rani simptomi su često krivo protumačeni kao rezulat neke druge bolesti. Ostali kriminalci su astma kod koje se moji dišni putovi skupe, a vi ostajete bez daha i alergije koje su također jako česte.
One me tjeraju da kišem, a u malo težim slučajevima imaju efekte poput astme, ali ne brinite se, i kod astme i kod alergije samo se trebate paziti, a ja ću i dalje puniti vaše tijelo svježim zrakom i ispunjavati očekivanja mog šefa. Ako udahnete dim ili prašinu, reagirat ću kašljanjem, refleksnim obrambenim mehanizmom prepoznatljiva zvuka, kojim ih pokušavam izbaciti iz sebe.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: