Kako suhi zrak nije dobar za plućnu funkciju, tako nije ni previše vlage u zraku koji udišemo. Optimalna relativna vlažnost zraka koji udišemo treba biti između 45 i 60 posto, sve izvan tih granica uključuje adaptacijske mehanizme koji imaju svoje granice. Stoga prevelika vlažnost udahnutog zraka dovodi do promjena u našem organizmu u smislu smanjene koncentracije, pospanosti, promjena raspoloženja ali i pogoduje razvoju uzročnika bolesti dišnog sustava koje se razmnožavaju u vlažnoj sredini, kao što su gljivice, plijesni i slično, objasnila nam je Branislava Čilić dr.med., specijalist obiteljske medicine iz Zagreba.
Sušenje rublja zimi u zatvorenom prostoru podiže razinu vlage za do 30 posto. To nikako nije dobro za zdravlje ukućana koji udišu tu vlagu, kao i kemikalije od deterdženta te omekšivača (jer i to u malim količinama isparava iz rublja tijekom sušenja). Prema nekim istraživanjima, u zraku se mogu naći čak i kancerogene kemikalije. Uz to, kod nekih ljudi vlaga u zraku uzrokuje glavobolje i probleme s disanjem.
Pogoduje razvoju plijesni
Vlaga iz mokrog rublja se kondenzira na hladnim površinama, poput zidova, a to je dobra podloga za razvoj plijesni čije sitne spore udisanjem mogu ući u tijelo i napraviti štetu, posebno kod ljudi koji su alergični i mogu oboljeti od astme. Liječnica nam je navela koje tegobe se tada mogu javiti.
- Tegobe su otežano disanje, zviždanje kod disanja, zaduha, slabost pa sve do težih situacija opasnih po zdravlje ako se ne liječi adekvatno. Naročito važno je za pacijente koji su imunokompromitirani, oni mogu imati ozbiljne komplikacije jer se ne mogu boriti protiv tih bolesti adekvatno. To su pacijenti na kemoterapiji, transplantirani pacijenti, pacijenti s autoimunom bolestima i drugi koji uzimaju kortikosteroide i druge imunosuprimirajuće lijekove, oni koji imaju druge plućne ali i srčane bolesti - dodala je ova liječnica.
- Sličan mehanizam poremećaja disanja i komplikacije vlage i toplog zraka srećemo za sparnih, vrućih ljetnih mjeseci kada savjetujemo kroničnim bolesnicima mirovanje, slojevito odijevanje, ne preveliko utopljavanje i zdrava prehrana, s razlikom što u zimskim mjesecima vlagu možemo izbjeći sušeći rublje vani, u sušilicama ili prostorijama u kojima ne boravimo. Tu ne smijemo zaboraviti ni isparavanje kod kuhanja hrane. Prostorije u kojima boravimo moramo često, makar i kratko, provjetravati - savjetuje Branislava Čilić dr.med.
- Vlažno okruženje potiče rast plijesni koje mogu otpustiti svoje spore, a one uzrokuju alergijske reakcije kod nekih ljudi. Plijesan i spore gljiva obično nisu vidljive ljudskom oku. U normalnim situacijama, ljudi će kihati ili kašljati ako udahnu te spore jer se tako naš imunitet bori s njima. No ako niste osjetljivi na plijesan, možda nikad nećete imati reakciju na nju. Astmatičari koji su osjetljivi na spore gljiva mogu najviše patiti u ovim situacijama jer to pogoršava njihove simptome - navela je Pheena Kenny, iz irske Udruge astmatičara za Independent.
Sušenje rublja rashlađuje kuću
Ako se rublje suši na radijatoru to će, osim zdravlja ukućana, ometati i protok topline domom, odnosno smanjit će se efikasnost radijatora što u konačnici vodi pojačavanju grijanja te većim računima. Također, i sama vlaga koja se isparava zrak čini hladnijim pa, iako je termostat na istoj temperaturi, u domu će biti hladnije nego inače. Osjetljiva odjeća koja se mokra stavlja na radijatore može se oštetiti, pucanjem elastinskih vlakana u njoj.
- Povećana vlažnost okolnog zraka povećava osjećaj hladnoće stoga takvu okolinu imamo potrebu više grijati. Važna je i činjenica da rublje sušimo zimi u našim domovima kada je vanjska temperatura puno niža od ljetne, a znamo da hladni zrak može apsorbirati duplo manje vlage od toplijeg. Grijući prostoriju povećavamo koncentraciju vlage u zraku, pogotovo ako imamo vlažno rublje u prostoru - pojasnila nam je Branislava Čilić dr.med.
Rublje sušite u sušilici ili vani
Sušilica je odličan izbor ako postoje financijske i prostorne mogućnosti za to. Svatko tko rublje suši u sušilici kaže kako ono postaje izuzetno mekano i često ga nije potrebno peglati jer nije zgužvano kao kada se suši na zraku. Dobar izbor za zdravlje je i sušenje rublja u zasebnoj prostoriji u kojoj ukućani ne borave.
Za suhih zimskih dana oprano rublje stavlja se i van, na dvorište ili balkon, a to najbolje znaju naše bake kojima je to bila svakodnevica. Takvo sušenje je sporije nego ljeti, ali rublje se ipak osuši, čak i ako je vani minus. Najprije se zaledi pa postupno postane suho. Samo, pazite! Zaleđeno rublje ne savijajte jer se može oštetiti. Također, prednost sušenja na otvorenom je i to što rublje neće poprimiti razne mirise iz kućanstva, primjerice, od cigareta ili prženja luka.