Ova se mahunarka najčešće koristi u pripremi variva, kao prilog te osnova za namaze. Potječe iz zapadne Azije, a u Europu su ga prenijeli Turci. Njegovu su ljekovitost poznavali stari Rimljani, a odličan je za regulaciju probave te održavanje stabilnih razina šećera. Pomaže i u snižavanju loših masnoća u krvi.
|
Foto: Fotolia
Indijski šafran ili kurkuma potječe iz Azije, a danas je u začinu curryu prisutna u gotovo svim dijelovima svijeta. Samo jedna žlica currya podmiruje 20 posto dnevnih potreba organizma za željezom, a brojne studije potvrđuju učinkovitost kurkume na upalne bolesti crijeva te gastritis. Vjeruje se da kurkuma pojačava ciljeno djelovanje kemoterapije kod pacijenata s rakom.
|
Foto: Dreamstime
Lišće korijandera koje se još naziva i cilantro, bogato je eteričnim uljima, proteinima, vitaminom C i organskim kiselinama. Potječe iz jugoistočne Azije, a ima snažan utjecaj na izbacivanje toksina iz tijela. Osim toga, blagotvorno djeluje na tegobe kod reume i artritisa.
|
Foto: Fotolia
Začin kim potječe iz Indije, a u svjetskoj se gastronomiji koristi kao dodatak jelima s mesom, juhama, pa čak i ribi. Osim što pospješuje probavu masnoća, plod kima je najboje prirodno sredstvo protov nadutosti te grčeva u želucu i crijevima.
|
Foto: Fotolia
Ova mahunarka koja je iz SAD-a u Europu došlo krajem 16. stoljeća. Odličan je izvor proteina, minerala i vitamina, a najnovija kanadska studija je pokazala da ljudi koji redovito jedu grah imaju niže vrijednosti krvnog tlaka te zdravije srce.
|
Foto: Fotolia
Ovo zeleno lisnato povrće porijeklom iz Kine najčešće se koristi u salatama i juhama. Zbog bogatog udjela vitamina D poboljšava apsorpciju kalcija i fosfora te čuva zdravlje kosti i zubi. Kako ima velike količine antioksidansa, vjeruje se kako pruža zaštitu od malignih bolesti.
|
Foto: Fotolia
Ova se biljka u Kini uzgaja preko 3000 g., a popularan je i u ostatku svijeta. Najpoznatiji je kao lijek protiv mučnine, no pripisuju mu se i brojna afrodizijačka svojstva. U Kini se đumbir koristi kao sastojak u skoro 50% recepata i biljnih preparata, jer ubrzava reakciju biljaka sa kojima je pomiješan te zbog jačanja imuniteta.
|
Foto: Fotolia
Zvijezde mediteranskog kraja, masline sadrže monozasićene masne kiseline koje mogu smanjiti kolesterol i regulirati razine inzulina. Sadrže i fenol hidroksitirosol, koji može spriječiti nenormalan rast stanica te DNK oštećenja na njima, pa čuva od karcinoma te prijevremenog starenja.
|
Foto: Fotolia
Porijeklom iz Južne Amerike, rajčica je jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina C. Sadrže i likopen, antioksidans, koji dokazano sprečava nastanak raka dojke, debelog crijeva i prostate. Zahvaljujući bogatom udjelu vitamina i minerala, rajčice imaju i protuupalno djelovanje u organizmu.
|
Foto: Fotolia
Soja se u jugoistočnoj Aziji uzgaja već 4000 godina, a odnedavno je vrlo popularna i u ostatku svijeta. To ponajprije duguje svojim ljekovitim sastojcima. Sadrži sve esencijalne aminokiseline koje su potrebne tijelu, a ima visoku hranjivu vrijednost zbog čega je i čuvar vitkosti.
|
Foto: Fotolia
Porijeklom iz Japana, ove se gljive već tisućama godina koriste u drevnoj medicini. Djeluju antivirusno, antialergijski i antigljivično, a u novije vrijeme sve veći broj istraživanja potvrđuje njihovo djelovanje na usporavanje rasta tumora i brži oporavak kod kroničnih bolesti.
|
Foto: shutterstock
Iako su izvor brojnih nutrijenata, škojke sadrže vrlo mali broj kalorija. Bogate su zdravim mastima te blagotvorno djeluju na zdravlje srca i krvnih žila. Odličan su izvor i vitamina B12, koji čuva stanice živčanog sustava od propadanja.
|
Foto: Fotolia
Ove se vrste ljutih papričica u Meksiku uzgajaju preko 5000 godina. Kapsaicin koji im daje ljutinu djeluje protuupalno jer blokira djelovanje neuropeptida koji ih uzrokuju. Osim toga, čili potiče izlučivanje upalnog sekreta iz sinusa te bronhija, a i stimulira zdravu probavu. Od davnina se čili koristi i kao moćam afrodizijak.
|
Foto: Fotolia
Potječe iz jugozapadne Azije, a prema zapisima je najstarija biljna vrsta koju ljudi uzgajaju. Odličan je izvor topivih i netopivih vlakana, koji stimuliraju probavu te pomaže u održavanju stabilnih razina glukoze kod oboljelih od šećernih bolesti. Puna je proteina, a sadrži i visok postotak vitamina B kompleksa, koji čuvaju dobar vid i živčani sustav.
|
Foto: Fotolia
Ovo tropsko voće u obliku kruške dolazi iz centralne Amerike. Njegove sjemenke su jestive, a okus je mošusan i zasitan. Jedna voćka obično sadrži oko 120 kalorija, obilje vitamina C te je izvrstan izvor kalija i folne kiseline. Papaja sadrži enzim papain te druge korisne bjelančevine za probavu, a jede se svježa ili pak pečena, uz dodatak soka od limuna ili limete.
|
Foto: Fotolia
U umjerenim količinama, vino stimulira rad srca i krvotok, a postoje dokazi da se ovaj čuveni napitak pripremao još 5500 godina prije Krista. Svojom kiselinom vino olakšava probavu i najmasnijih namirnica, pa ga se najčešće savjetuje piti uz jelo. Polifenoli u vinu dokazano štite od infarkta, pokazuju studije
|
Foto: Fotolia
Osim odličnog okusa, namirnice poput papaje, đumbira, kima, kurkume, soje, vina i crnog graha odlikuje bogatstvo antioksidansa koji djeluju na zaštitu tijela od bolesti