Istraživanje je prijavljeno na Alzheimer's Association International Conference (AAIC) 2020. i otkriva da problemi sa zdravljem srca, indeks tjelesne mase te kvaliteta obrazovanja imaju utjecaja na zdravlje mozga i mogu pomoći ranijem otkrivanju demencije, piše MindBodyGreen.
POGLEDAJTE VIDEO: Kako pomoći mozgu da bolje pamti
Znanstvenici su također ustanovili da ljudi drugih rasa, osobito crne, koji nisu izloženi tim faktorima proporcionalno, imaju dvaput veći rizik od razvoja demencije u odnosu na bijelce.
- Istraživanja poput ovoga su važna kad je riječ o nejednakom pristupu zdravstvu te omogućavanju resursa koji bi mogli pozitivno utjecati na ljudski život - kaže Maria Carrillo, vodeća znanstvena dužnosnica Alzheimer's Association. Evo kako su znanstvenici odrediti faktore:
1. Zdravlje srca
Koristeći podatke iz studije Healthy Aging in African Americans (STAR) otkrili su da adolescenti i mladi odrasli ljudi te sredovječni muškarci i žene koji su imaju jedan ili dva rizična faktora za razvoj bolesti srca vjerojatno će u kasnijem životu doživjeti kognitivne smetnje.
Kako bi testirali kognitivne funkcije, osmislili su test sjećanja i funkcionalnosti. Rezultati su bili isti bez obzira na dob, spol ili godine od trenutka prepoznavanja faktora rizika.
Sudeći prema izvješću, Afroamerikanci su imali najveći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti u odnosu na druge rase i etničke skupine. Ako se struka pozabavi tim problemom u ranoj adolescenciji, to će pomoći promicanju boljeg zdravlja mozga u kasnijoj dobi.
2. Indeks tjelesne mase
Nakon analize dvije odvojene studije kojima su obuhvatili više od 5000 odraslih, pokazalo se da ljudi koji su u ranom odraslom životu u dobi od 20 do 49 godina patili od pretilosti imaju veće šanse u kasnijoj dobi razviti demenciju. Žene s visokim indeksom tjelesne mase imale su čak dvaput veću vjerojatnost razvoja demencije u odnosu na odrasle s normalnim indeksom tjelesne mase. Visoki indeks tjelesne mase u srednjoj životnoj dobi nisu povezali sa rizicima demencije.
3. Kvaliteta obrazovanja
Kako bi razumjeli u kojoj mjeri kvaliteta obrazovanja igra ulogu u razvoju demencije, znanstvenici su analizirali grupu sa više od 2400 ispitanika bijelaca i Afroamerikanaca starijih od 65 godina koji su pohađali osnovnu školu u SAD-u.
Studija kvalitete obrazovanja je promatrala s koliko su godina polaznici morali krenuti u školu, s koliko su godina odustali od škole, koliko im je trajala nastava, koliko je učenika bilo po učitelju te koliko su često učenici izbivali s nastave. Ispitanici koji su imali lošije obrazovanje u starijoj dobi su gubili više sjećanja i jezičnih vještina, dok su crnci i bijelci s višim stupnjem obrazovanja u starosti imali manje problema s demencijom.
Znanstvenici smatraju da ljudi koji u ranom djetinjstvu imaju pristup boljem obrazovanju vjerojatno će s obrazovanjem nastaviti i kasnije u životu.
- Identificiranjem, verificiranjem i djelovanjem mjerama kojima možemo protiv faktora rizika od Alzheimerove bolesti, u konačnici možemo utjecati na smanjenje broja oboljelih od različitih oblika demencije - kaže Carrillo.
Obrazovanjem i poticanjem zdravih životnih navika kod djece, poput fizičke aktivnosti i prehrane bogate nutrijentima, možemo smanjiti rizik od srčanih bolesti, visokog indeksa tjelesne mase i pretilosti te pomoći boljem zdravlju mozga. Propisi pak mogu poboljšati društvene i odgojne faktore koji vode do kognitivnog opadanja u kasnijoj dobi.
- Nova izvješća s AAIC 2020. pokazuju da nikad nije prerano ni prekasno za poduzimanje mjera kojima ćete zaštiti svoju sposobnost pamćenja i razmišljanja - zaključila je Carrillo.