Mnogi pretpostavljaju da će brzi drijemež usred radnog dana rezultirati samo još većom iscrpljenošću, ali je li to stvarno tako?
POGLEDAJTE VIDEO:
Rezultati nove studije o potencijalnim zdravstvenim dobrobitima drijemanja te kako najbolje iskoristiti svoj dnevni spavanac donose konačni odgovor.
Novo istraživanje kaže da dnevni drijemež može biti koristan za mozak. Nova studija objavljena u časopisu Sleep Health otkrila je skromnu uzročnu vezu između uobičajenog drijemanja i većeg ukupnog volumena mozga. Istraživači su izvukli podatke iz UK Biobank - ekspanzivnog skupa podataka od preko 500.000 odraslih u dobi od 40 do 69 godina.
Koristeći metodu nazvanu Mendelska randomizacija, analizirali su povezanost između dnevnih navika spavanja sudionika i njihovih moždanih markera, kao što su volumen hipokampusa, vrijeme reakcije, vizualna memorija i ukupni volumen mozga. Otkrili su da su oni koji su izjavili da su drijemali tijekom dana imali veći volumen mozga. Volumen mozga zvuči pomalo apstraktno, ali ključan je za cjelokupno zdravlje mozga. Prema studiji iz 2016., veći ukupni volumen mozga povezan je sa smanjenim rizikom od smrtnosti.
Kako starimo, volumen mozga ima tendenciju smanjenja, ali cilj je usporiti taj proces. Dugo je poznato već da dobar san može pomoći u zaštiti mozga od propadanja, a ovo novo istraživanje sugerira da čak i kratko drijemanje može pomoći u postizanju istog. Prethodno istraživanje pokazalo je da drijemanje također može potaknuti kognitivnu funkciju i pomoći da se osjećate energičnije tijekom dana - što to čini još produktivnijom navikom.
Stoga uzimanje pauze tijekom radnog dana za opuštanje, pa čak i spavanje nešto je čemu treba dati prioritet, a ne izbjegavati isto.
Slušajte svoje tijelo i zakažite 'stanku' kad god vam je potrebna - mozak će vam biti zahvalan.
Kako optimizirati drijemanje?
Neka bude odgovarajuće duljine - kada je riječ o kognitivnim prednostima, čini se da su kraća drijemanja najbolja. Čini se da se dobrobiti kognitivnih funkcija javljaju odmah nakon kratkog drijemanja koje je dugo oko 5-15 minuta i može trajati između 1 i 3 sata. Međutim, nakon dugog drijemanja, od 30 minuta pa na više, dolazi do privremenog pogoršanja performansi, nakon čega slijede poboljšanja koja mogu potrajati i do jednog dana - stoga imajte to na umu kada planirate svoj dnevni spavanac.
Pripazite samo na prekasno drijemanje tijekom dana koje može ugroziti noćni san jer ćete kasnije biti manje umorni i poremetiti ćete cirkadijalni ritam.
- To je poput grickanja prije večere i uništavanja apetita - kaže Wendy Troxel, dr. sc., psihologinja i stručnjakinja za spavanje.
Slično tome, ako odrijemate kasno tijekom dana, to može pokositi dio želje za snom, koju želite na maksimalnoj razini prije spavanja kako biste mogli duboko i brzo zaspati, dodala je.
- Pustite malo svjetla, drijemanje u mraku može prevariti tijelo da utone u dublji san - rekla je jednom prilikom dr. Janet Kennedy, klinička psihologinja. Kako biste to izbjegli, drijemajte u prostoriji s prirodnim svjetlom ili upalite svjetlo.
Uz sve rečeno, neki jednostavno ne mogu odspavati. I to je u redu. Postoji mnogo drugih načina da poduprete zdravlje mozga.
No, ako možete uklopiti kratko drijemanje u svoj raspored, istraživanja potvrđuju njegove prednosti za zdravlje mozga i performanse, donosi MBG.