Organizator Real dog conference je udruga Indigo, a o zajedničkom cilju govorit će iskusni veterinari, bihevioristi, kinolozi i aktivisti.
Irena Petak se ponašanjem i dobrobiti životinja bavi više od 20 godina. Tema njenog predavanja bit će socijalizacija pasa.
- Socijalizacija štenaca započinje kada su stari otprilike tri tjedna jer tada progledaju i počnu čuti. Ako se štene nalazi u odgovarajućim uvjetima zajedno s mamom kujom, tada će dobiti odgovarajuće informacije za početak socijalizacije. Socijalizacija u leglu se nastavlja od 8. do 10. tjedna starosti, nakon čega štene odlazi u novi dom, gdje se socijalizacija nastavlja. Period rane socijalizacije traje otprilike od 14. do 16. tjedna starosti, pojašnjava Petak. Naglašava da odgoj psića ne počinje i ne završava odlukom vlasnika te da ih je u prvim mjesecima životima potrebno upoznati sa što više novih situacija.
Udaranje je kažnjivo
- Posebno je važno da štene ima ugodna iskustva s veterinarima, djecom, ljudima koji nose štap ili su u invalidskim kolicima te ljudima koji nose kapuljaču, imaju kišobran, voze bicikl ili koturaljke, naglašava Petak. Kao dvije najveće pogreške u odgoju ističe držanje psa u izolaciji i udaranje da bi štene naučilo ili poslušalo naredbu.
- Svaki pas kojeg se udara može postati agresivan. Za štence je to posebno opasno jer može dovesti do fizičkih ozljeda. Štene treba imati pravo na svoje pseće djetinjstvo, a na vlasniku je da omogući sigurnost kako štene ne bi stradalo, kaže savjetnica za ponašanje životinja.
Između ostalog, udaranje psa je prema Zakonu o dobrobiti životinja kažnjivo, baš kao i psihičko zlostavljanje. Psi su osjećajna bića koja osjećaju strah, bol i stres, a stručnjak za ovu temu je Dunja Kovač, doktorica veterinarske medicine koja se bavi poremećajima u ponašanju pasa i mačaka.
Univerzalni jezik pasa
- Kada tumačimo ponašanje psa, nikada ne smijemo zanemariti kontekst, uzrok i posljedicu. Smirujući signali su univerzalni neverbalni jezik koji sve vrste životinja posjeduju, sa specifičnim razlikama ovisno kojoj vrsti pripadaju. U ljudskom svijetu to bi izgledalo kao da putujemo svijetom te razumijemo i govorimo svaki strani jezik, pojašnjava Kovač.
Najčešći smirujući signali koje bi ljudi trebali prepoznati su okretanje glave, lizanje nosa, ukočen stav i usporeni pokreti. Tako psi pokazuju da se ne osjećaju ugodno ili da su prestrašeni.
- S druge strane, okretanje leđa je vrlo umirujuća i prijateljska gesta. Ni jedna životinja neće okretati leđa nekome ako nema povjerenja i ako zna da će možda biti napadnuta. Isto tako, u kontekstu izbjegavanja sukoba, ovo je vrlo moćna gesta, jer par koji okrene leđa drugom psu nesumnjivo mu stavlja do znanja da nije zainteresiran za sukob - pojašnjava Dunja Kovač.
Veterinarka savjetuje da je preplašenom psu najlakše pomoći tako da ga maknemo iz neugodne situacije ili okoline.
Istražuju 'drugačije'
- Istraumatiziranim i uplašenim psima možemo pomoći tako da pokušamo shvatiti njihovo psihičko stanje te da nađemo dovoljno strpljenja i volje da s njima radimo polako i dosljedno uz stručne ljude. Ono što treba izbjegavati je pogoršavanje stanja, bilo da je riječ o kažnjavanju ili da ga guramo u suočavanje sa strahom - govori nam Kovač. Poznato je da životinje češće prilazi bolesnim ljudima, djeci i starijima, a nudi objašnjenje zašto je to tako.
- Bilo da je riječ o starijima, slabo pokretnima, mlađima i djeci, psima je to ‘čudno’ jer doživljavaju nešto što ne vide svaki dan. Ovdje se misli na govor tijela i pokrete, a ne na fizički izgled. Psu je prirodno da istraži što se događa. Zato generalno više prilaze djeci jer su mala i podsjećaju ih na životinjice pa su im interesantni za igru. Isto tako, radije prilaze i starijima jer su usporeni i djeluju smirujuće. Tako dolazimo i do potvrde da psi blagotvorno djeluju na bolesne ljude - u depresiji ili prikovane za postelju. Vrlo su brižni prema njima jer teže ‘oporavku’ čovjeka kako bi se igrali s njima - objašnjava Dunja Kovač.
I dok psi većinom pokazuju brigu prema svojim ljudima, vlasnici mogu biti pogubni za svoje četveronožne prijatelje.
Kinolog Mladen Ercegović naglašava da agresivne pasmine ne postoje, nego da je uvijek problem u čovjeku kao faktoru koji stvara opasnog psa načinom odgoja.
- Sam pojam ‘agresija’ ili ‘agresivnost’ upućuje na nešto negativno. Ja bih taj pojam kvalificirao kao trenutak ili situaciju u kojoj pas može pokazati agresivnost zbog više čimbenika: medicinskih razloga, čuvanjem teritorija, plahosti i prejake dominacije.
Promjena karaktera
Veterinarka Nikica Prvanović Babić dodaje da kastracija u nekim slučajevima može promijeniti karakter.
- Kod nekih pasmina se pokazalo da kastracija može imati negativan utjecaj na ponašanje pasa. Suprotno učestalom mišljenju da će kuja nakon kastracije biti mirnija i privrženija vlasniku, istraživanja su pokazala da se kod nekih kuja, naročito kod kastracije prije prvog tjeranja, povećavaju agresivnost i netrpeljivost prema drugim životinjama i nepoznatim ljudima. Stoga je važno da se zahvat izvede pravovremeno, ali ne prerano, kaže.
Opasne pasmine ne postoje - pas je odraz vlasnika i odgoja
Opasne pasmine same po sebi ne postoje i sigurno se može reći da je svaki pas odraz svog vlasnika i odgoja. Ipak, neke pasmine se nazivaju opasnima zbog svojih snažnih psihofizičkih mogućnosti koje se kod asocijalnog psa manifestiraju izuzetno negativno, a u rukama loših ljudi postaju izuzetno opasni psi, tvrdi Mladen Ercegović, međunarodni kinološki sudac i jedan od autora Pravilnika o opasnim psima.
Blagotvoran utjecaj pasa na starije i bolesne ljude
Psi rado prilaze starijim ljudima, bilo da su bolesni ili teže pokretni, jer mogu djelovati smirujuće na životinje. Pas tako zapravo istražuje što nije u redu s čovjekom i želi mu pomoći u oporavku s nadom da će se što prije zajedno igrati.
Štenci i stariji psi obožavaju masažu jer opušta mišiće
Masaža je jednostavan, ali iznimno učinkovit način koji znatno pomaže svima, a posebno starim psima, koji uglavnom većinu dana provedu ležeći. Masažom se pojačava cirkulacija krvi i limfe te smanjuje ukočenost mišića i zglobova, ističe Deana Basar.
Kastracija može dovesti do promjene karaktera
Nikica Prvanović Babić ističe da kastracija može promijeniti karakter kujice, ali vrlo često u negativnom smjeru. I dok vlasnici vjeruju da će one biti mirnije, zapravo postaju agresivnije i neprijateljski raspoložene prema drugim životinjama.
Ovaj modni komad je apsolutni hit ove jeseni, a može ga se naći po vrlo povoljnim cijenama kod nas!