Tijekom proljetnog vrhunca pandemije korona virusa, broj ljudi sa kardiomiopatijom koja je izazvana stresom porastao je za značajnih 7,8 posto, u usporedbi s predpandemijskim razdobljem, kad se incidencija kretala između 1,5 i 1,8 posto, pokazala je nova studija koja je u četvrtak objavljena u časopisu Američkog medicinskog udruženja.
POGLEDAJTE VIDEO: Donald Trump prvi puta od početka pandemije nosio masku u javnosti
Riječ je o poremećaju poznatom i kao Takotsubo sindrom, a kolokvijalno se naziva i 'sindrom slomljenog srca'. Istraživanje su proveli stručnjaci s Klinike Cleveland, na temelju iskustava u dvije bolnice u američkoj državi Ohio, a njime je obuhvaćeno 1914 pacijenata iz pet različitih dvomjesečnih razdoblja. Od toga je 250 njih koji su bili hospitalizirani u ožujku i travnju imalo akutni koronarni sindrom.
U rezultatima se sugerira da bi psihološki, socijalni i ekonomski stres uslijed pandemije korona virusa mogli biti povezani s porastom ljudi kod kojih se javlja ovaj sindrom.
Japanski su znanstvenici prvi put su identificirali Takotsubo sindrom 1990. godine. Iako uzroci stanja još nisu u potpunosti razjašnjeni, liječnici vjeruju da način na koji svatko od nas reagira na neočekivane stresne događaje može izazvati otpuštanje hormona stresa, koji privremeno smanjuje sposobnost srca da pumpa krv i tako dovodi do toga da srce radi nepravilno i manje učinkovito.
- Postoji čvrsta veza između tog sindroma i povećanja razine stresa i tjeskobe. Psihološke, socijalne i ekonomske poteškoće koje prate pandemiju, koje nisu povezane s izravnim utjecajem virusa, utječu na porast slučajeva stresne kardiomiopatije - pišu autori. Potkrijepili su to negativnim rezultatima testiranja na Covid-19 kod svih pacijenata s dijagnozom stresne kardiomiopatije u ispitnoj skupini.
Istraživači su upozorili i na ograničenja u istraživanju, prvenstveno činjenicu da je riječ o vrlo uskom uzorku ljudi, kojim su obuhvaćeni samo ispitanici sa sjevera države Ohio. Zato kažu da je potrebno provesti dodatna istraživanja koja će uključiti regionalne razlike. Također, kažu kako udio oboljelih ne treba promatrati kao konačan, jer je velika vjerojatnost da je dio ljudi sa simptomima odlučio preskočiti odlazak liječniku u doba pandemije, kako bi smanjili rizik od zaraze, prenosi portal Fox News.
- No, utjecaj pandemije na mentalno zdravlje ljudi i ovako nas već treba zabrinuti - kaže generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus u sažetku politike Ujedinjenih nacija. On ističe kako socijalna izolacija, strah od zaraze i gubitka članova obitelji te problemi uzrokovani gubitkom posla i prihoda mogu značajno utjecati na to da se mentalno zdravlje naruši.
Prema istraživanju Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku i Državnog zavoda za popis stanovništva, u SAD-u su procijenili da je između 23. travnja i 5. svibnja čak 23,5 posto Amerikanaca osjećalo simptome depresije, što se u tjednu između 11. i 16. lipnja povećalo na 25,1 posto.