Zapadnjački način života - pretjerivanje u higijeni, cijepljenje čak i ako nije potrebno te prečesto čišćenje doma - rezultira neravnotežom imunološkog sustava, a na zdravlje isto djeluje i stres koji “ruši” imunitet. Tako se organizam, umjesto da se brani od infekcija i zaraza, bori protiv potpuno bezopasnog neprijatelja, u ovom slučaju peludi. Tako se peludna zrnca u alergičara pretvaraju u opasne “uljeze” pa ih se organizam želi riješiti nizom imunoloških reakcija koje završavaju simptomima alergije, kaže mr.sc. Mara Doljak iz Aromara centra. Uz curenje i začepljenje nosa, alergijski rinitis, poznatiji kao peludna hunjavica, najčešće prouzročuje i kihanje te suzenje i svrbež očiju. No iako je uglavnom tek smetnja svakodnevici, rinitis je povezan s neugodnijim bolestima poput bronhalne astme, infekcije gornjih dišnih puteva, upale sinusa te uha.
- Oko 30 posto oboljelih od alergijskog rinitisa ima i astmu koja nastaje širenjem bolesti na donje dišne puteve tj., pluća - upozorava mr.sc. Doljak. Liječenje peludne alergije ovisi ponajprije o problemima koje alergija izaziva, a potom o jačini simptoma. Ako se uz kihanje i šmrcanje pojavljuje i otežano disanje te napadi gušenja, potrebno je potražiti liječničku pomoć. S obzirom da se većina simptoma peludne alergije može zamijeniti onima prehlade, mnogi oboljeli trpe nelagodu čekajući da “prehlada” prođe. No za razliku od nje, alergiju na pelud ne prati povišena temperatura pa je izostanak temperature prvi pokazatelj da je možda riječ o alergiji, ističu liječnici.
>>>Sezonu alergijskog rinitisa od kojeg boluje oko 700.000 do 1,400.000 Hrvata početkom travnja otvara cvatnja lijeske i johe, kaže mr.sc. Mara Doljak iz Aromara centra. Iako i pelud javora, bukve, breze i hrasta koji cvatu u kasno proljeće također izaziva alergijsku reakciju, najzloglasniji alergen je ipak pelud ambrozije. Tako od alergije na ambroziju boluje svaki deseti Hrvat, a “najopasnija” je sredinom srpnja dok zrela biljka stvara i do 8 milijuna peludnih zrnaca.