Stres povezan s poslom drugi je najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan s poslom u Europi, a 51% radnika smatra kako je stres povezan s radom uobičajen na njihovu poslu.
Četiri od deset zaposlenika misli da se u tvrtkama u kojima rade sa stresnim situacijama ne upravlja dobro, pokazalo je europsko istraživanje o stanju zaštite na radu prema kojima je Hrvatska svrstana u europski prosjek.
Stres na radnome mjestu poprima sve ozbiljnije razmjere, stoga je, u cilju prevencije i prepoznavanja stresa, Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) u travnju ove godine pokrenula dvogodišnju kampanju: “Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada” u kojoj je uključena i Hrvatska.
Istraživanje je pokazalo da se 50- 60% svih izgubljenih radnih dana može pripisati stresu povezanom s poslom, a na Healthy workplaces EU možete pogledati kratki film o utjecaju stresa na radnike. U istraživanju koje je proveo MojPosao u Hrvatskoj čak 78% zaposlenika smatra da su na radnome mjestu svakodnevno pod stresom. Oko 66% Hrvata vidi šefa kao glavnoga krivca za stres - zamjeraju im što ne uvažavaju mišljenja i ideje te imaju nerealna rokove za odrađivanje posla. No psiholozi savjetuju kako je najmudrije razviti mehanizme samoobrane od stresa.
- Prvi simptomi stresa su tipične tjelesne reakcije - brzo i plitko disanje, lupanje srca, znojenje, povišen krvni tlak... No sve to nema ni pozitivan ni negativan učinak na nas - naš stav o tome što nam se događa je taj koji određuje kako će stres djelovati. Ako situaciju doživljavamo ugrožavajućom, a sebe bespomoćnima, tad stres postaje opasan za zdravlje. Da bismo to spriječili, na stres možemo utjecati na dva načina. Prvi je razvijanje stava da je većina situacija rješiva, čime ćemo spriječiti pojavu straha, ljutnje i tuge. Drugi način je razvijanje sposobnosti suočavanja sa zahtjevnim situacijama, što će pomoći da se osjećamo manje bespomoćnima - kaže mr. Tanja Pureta, psihologinja iz tvrtke Ramiro.
Osjećate nesigurnost radnog mjesta?
Ulažite u edukaciju te zadržite motiviranost i savjesnost u radu. To su faktori zbog kojih će poslodavac na vas dugoročno računati, a u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza to će vam pomoći da se brže zaposlite.
Radni zadaci i smjernice vam nisu jasni?
Tražite pojašnjenja jer je vrlo neodgovorno poslodavcu reći da zadatak niste razumjeli nakon što prođe rok za izvršenje. Komunikacija o problemima važan je korak za njihovo rješavanje.
U konfliktu ste s kolegom, nadređenima ili korisnicima?
Analizirajte sukobe te s ljudima od povjerenja pokušajte pronaći način za pravilnu reakciju. Usvojite znanja asertivnoga komuniciranja kako biste mogli razviti odnose usmjerene na rješenje problema.
Loša radna atmosfera
S kolegama pronađite uzroke problema te osmislite rješenja. Prezentirajte problem šefu i pitajte ga da vam pomogne u rješavanju. Ne naiđete li na pozitivan odjek, s kolegama pokušajte održati pozitivnu atmosferu i spriječiti razglabanje o temama na koje ne možete utjecati.
Stres u brojkama
- 73 posto ispitanika ima problema sa spavanjem
- 35 posto je u prošlih godinu dana barem jedanput javilo na posao da su bolesni, iako nisu
- 40 posto je počelo (ponovno) pušiti ili je povećalo dnevnu dozu cigareta
- 25 posto je počelo više piti alkohol
- 53 posto je počelo tražiti u slatkišima i grickalicama
- 52 posto ljudi smatra da su prevelika količina posla i nerazumni rokovi najveći okidači stresa
Stišću vas rokovi? Rješenje je u iskrenom razgovoru
Nadređeni često nemaju predodžbu o tome kako napredujemo sa zadacima i koliko smo preopterećeni, pa nam ponekad nekritički dodjeljuju nove. Imate li previše zadataka, a prekratke rokove, obavijestite šefa na vrijeme kako bi vam pomogao u prioritizaciji, eventualno produljio rokove ili prebacio dio zadataka na nekoga drugog, savjetuje psihologinja Tanja Pureta.