Kako se nastavilo globalno širenje SARS-CoV-2 virusa te raste broj ljudi kojima su dijagnosticirali COVID-19, raste i anksioznost vezana uz tu temu, piše BusinessInsider.
POGLEDAJTE VIDEO:
Američka psihologinja Jelena Kecmanovic tvrdi kako se svakodnevno susreće s ljudima koji proživljavaju anksioznost zbog virusa.
- Iako je anksioznost normalna ljudska reakcija na strah, ona može onemogućiti normalne i konstruktivne reakcije u krizi. Ljudi koji pate od anksioznosti i srodnih poremećaja osobito teško podnose ovu situaciju s korona virusom - pojašnjava ona predlažući što poduzeti da se ti negativni osjećaji umanje.
1. Vježbajte kako tolerirati nesigurnost
Ljudi su ranjivi zbog netolerancije na sigurnost. Studija koju su znanstvenici proveli tijekom pandemije virusa H1N1 pokazala je da su ljudi koji se teško nose s nesigurnošću situacije skloniji anksioznosti.
- Rješenje je da se postepeno suočavate s nesigurnostima u svakodnevnom životu tako što ćete ublažiti svoje reakcije i ponašanje. Počnite malim koracima. Nemojte odmah odgovoriti prijatelju koji vam šalje poruku. Otiđite na planinarenje bez da ste prethodno provjerili vremensku prognozu. Gradite toleranciju na nesigurnost kao što biste gradili mišiće - savjetuje ona dodajući kako bi bilo pametno rjeđe tijekom dana pratiti vijesti o novom virusu.
2. Riješite paradoks tjeskobe
Tjeskoba raste proporcionalno nastojanju koliko je se netko želi riješiti. Borba protiv anksioznosti ima mnogo lica. Ljudi se mogu pokušati opustiti pijući, jedući ili gledajući omiljene serije. Mogu stalno tražiti utjehu od prijatelja, članova obitelji ili zdravstvenih radnika. Ili mogu opsesivno tražiti vijesti u nadi da će one biti bolje.
Iako takva ponašanja pomažu trenutačno, dugoročno mogu samo pogoršati osjećaj tjeskobe. Izbjegavanje tjeskobe samo će naštetiti.
- Umjesto toga, dopustite si tjeskobne misli, osjećaje i fizičke reakcije. Prihvatite tjeskobu kao sastavni dio života. Kad se pojave strahovi vezani uz korona virus, zapišite te misli ili ih podijelite s drugima, bez osuđivanja. Oduprite se potrebi da bježite i umirujete strah opsesivnim čitanjem vijesti. Paradoksalno, suočite se s tjeskobom kako biste se riješili anksioznosti - savjetovala je Kecmanovic.
3. Premostite egzistencijalni strah
Zdravstvene prijetnje stvaraju strah koji je već od svih drugih vrsta straha, a to je strah od smrti. Kad ste suočeni s takvim prijetnjama, podsjećate se na vlastitu prolaznost. U tim trenucima, ljudi mogu doživjeti tjeskobu vezanu uz zdravlje te postati pretjerano fokusirani na moguće znakove bolesti.
- Pokušajte se radije usredotočiti na smisao svog života bez obzira je li riječ o duhovnom cilju ili odnosu s drugima, obitelji i poslu. Razmišljajte o nečemu što vam je važno i prestanite odgađati nešto što ste planirali učiniti. Preuzmite odgovornost za sebe i svoj život. Otkrivajući smisao svog postojanja dugoročno ćete se riješiti tjeskobe - kaže psihologinja.
4. Ne podcjenjujte ljudsku otpornost
Mnogi se boje kako će se nositi s virusom ako se eventualno pojavi u njihovom gradu, školi ili na poslu. Brinu se kako će se nositi s karantenom, izgubljenim prihodima ili zatvaranjem škola i vrtića. Ljudski um uvijek je spreman predvidjeti najgore ishode. No istraživanja pokazuju da su ljudi skloni potcjenjivati svoje mogućnosti u negativnih situacijama, a podcjenjuju čak i to kako će se s njima nositi.
- Razmišljajte na način da ste otporniji nego što mislite. To će ublažiti anksioznost - tvrdi Kecmanovic.
5. Nemojte precjenjivati opasnost
Korona virus može biti opasan, a procjena smrtnosti je od 1,4 do 2,3 posto. Stoga će svatko poduzeti ozbiljne mjere da se zaštiti od infekcije. No ljudi su ponekad skloni pretjerivanju kad je riječ o opasnostima od nepoznate prijetnje, osobito ako je uspoređuju s poznatim prijetnjama poput sezonske gripe ili prometne nesreće. Stalna medijska izvješća o korona virusu doprinose osjećaju opasnosti, a to vodi do stvaranja straha i dodatne eskalacije shvaćanja opasnosti.
- Kako biste smanjili tjeskobu, preporučujem vam da vijesti pratite svega 30 minuta na dan. I upamtite da smo tjeskobniji kad se suočavamo sa situacijama koje nemaju jasne ishode. Anksioznost pak sve čini još tmurnijim.
6. Brinite se o sebi
Tijekom ovakvih vremena treba se prisjetiti iskušanih metoda za borbu protiv anksioznosti. Dobro se naspavajte, vježbajte redovito i provodite vrijeme u prirodi. U svoj život implementirajte vježbe za opuštanje i relaksaciju te se usredotočite na pozitivne misli. Neka vam takva ponašanja postanu prioritet, osobito jer kriza oko korona virusa može dugo potrajati, a uz ove savjete ćete osnažiti svoje tijelo i ojačati imunitet.
7. Potražite pomoć stručnjaka
Ljudi koji su skloni anksioznosti i srodnim poremećajima krizu oko korona virusa mogu doživjeti osobito teško. Posljedično, simptomi tjeskobe će utjecati na njihov posao, obiteljske i društvene odnose, kao i na brigu o sebi.
- Ako se to odnosi na vas, potražite pomoć liječnika ili specijalista za mentalno zdravlje. Lijekovi i kognitivno bihevioralna terapija pomažu u takvim situacijama - savjetovala je Kecmanovic.
Iako se u stresnim trenucima osjećate bespomoćno, slijedeći ove upute lakše ćete prebroditi tjeskobu i to će vam omogućiti da učinkovito premostite epidemiju.