Slanina, kobasice, šunka i ostale mesne prerađevine ovaj su tjedan, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, označene kao neprijatelj broj 1 ljudskog zdravlja. No prema njihovu popisu od 116 okidača karcinoma, rak izazivaju i brojni drugi spojevi kojima su ljudi svakodnevno izloženi u kućanstvima, ali i na poslu. Činjenica da 50 grama mesnih prerađevina dnevno povećava rizik od raka debelog crijeva za 18 posto odjeknula je među brojnim nutricionistima koji odlučno tvrde da umjerenost u jelu i piću nikako ne može rezultirati zloćudnim bolestima. 

Naravno da je rizik od oboljenja veći u ljudi koji, osim što jedu puno mesa uz to i puše i ne jedu povrće.

- Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je potrošnju crvenog mesa kao vjerojatno kancerogenu za ljude, na temelju ograničenih dokaza da konzumacija crvenog mesa uzrokuje rak kod ljudi - govori nutricionistica Anita Šupe. 

Dodaje kako je gotovo nemoguće ispitati utjecaj jedne namirnice na zdravlje (u ovom slučaju 50 g mesnih prerađevina dnevno) jer postoje i mnogi drugi faktori koji će utjecati na rezultat studije, kao što su primjerice druge prehrambene navike i životni uvjeti ispitanika. 

- Naravno da je rizik od oboljenja veći u ljudi koji, osim što jedu puno mesa uz to i puše, ne jedu povrće, jedu više nezdrave procesirane hrane, pretili su i ne bave se tjelesnom aktivnošću - dodaje nutricionistica Šupe. Smatra da je drugi nedostatak ovakvih istraživanja i to što se ljude pita što su jeli u nekom proteklom periodu. 

- To nije pouzdana znanstvena metoda jer ljudi se često ne sjećaju što su jeli, koliko i kada, a često i namjerno iskrivljuju rezultat. Generalno, opservacijske studije nisu pouzdane u nutricionizmu - napominje Šupe. 

Dodaje kako je veliki nedostatak istraživanja o utjecaju mesa na zdravlje i taj je što se u isti koš trpaju visoko procesirane mesne prerađevine i svježe meso. 

- Ne trebaju nam novi znanstveni dokazi da bismo znali kako su prerađevine štetne upravo zato što su visoko procesirane i prepune aditiva i to ne samo mesne nego i sve ostale prerađevine - pojašnjava nutricionistica s čijim se tvrdnjama slaže i prof. dr. sc. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka, koji smatra da je umjerenost u jelu i piću božja zapovijed. 

Pušenje je na prvome mjestu najčešćih uzročnika raka u ljudi, a stručnjaci tvrde kako s opravdanim razlogom zauzima najviše mjesto.

- Svatko od nas može odlučiti hoće li pušiti ili neće. Moramo biti svjesni da je riječ o jednom od glavnih uzročnika raka pluća, bronha, ždrijela, usne šupljine, ali i želuca, urološkog sustava, pa čak i maternice te da izgaranjem katrana u jednoj cigareti nastaje više od 500 kancerogenih tvari - upozorava prof. dr. sc. Damir Eljuga. Dodaje kako na druge uzročnike zloćudnih bolesti pojedinac ne može puno utjecati, već tu glavnu ulogu ima struka.

Ne trebaju nam novi znanstveni dokazi da bismo znali kako su prerađevine štetne 

- Na stručnjacima je da kontroliraju količinu arsena u pitkoj vodi, prisustvo aflatoksina u mlijeku ili  štetnih ljepila u proizvodnji obuće i odjeće. Takve se tvari ne smiju naći na tržištu i tako ugroziti zdravlje svih nas - tvrdi profesor Eljuga dodajući da je u svemu najbitnija prevencija i zaštita.

- Ono na što također treba obratiti pažnju jesu uvjeti rada u tvornicama i proizvodnim djelatnostima. Opće je poznato da su upravo radnici koji rade s opasnim kemikalijama i tvarima njima najviše izloženi. Samim time je šansa da će upravo oni oboljeti od neke zloćudne bolesti veća nego u ljudi koji ne rade isti posao. Stoga je u takvim djelatnostima nužno imati zaštitnu odjeću, obuću i maske za lice kako se štetni spojevi ne bi udisali - pojašnjava Eljuga. 

Njegovo mišljenje dijele i stručnjaci iz područja kemijskih znanosti koji tvrde da je veliki rizik od raka pluća i mjehura zabilježen u radnika u obradi aluminija. Opasnost vreba i kod onih koji po osam ili više sati rade u proizvodnji koksa. Ništa manje sigurni nisu ni soboslikari, odnosno radnici koji su u svakodnevnom doticaju s bojama, jer one mogu sadržavati arsen. Upozoravaju da svi ti radnici moraju biti obučeni o zaštiti na radu. 

Posebno treba biti oprezan i u rukovanju s anorganskim kiselinama i aerosolima. Tu se prvenstveno misli na solnu kiselinu. Ona se može kupiti i koristiti za čišćenje kupaonica i pritom se strogo treba držati uputa za upotrebu jer je riječ o kiselini koja nagriza i koja može izazvati karcinom. Oprezni moramo biti i s izlaganjem ultraljubičastom zračenju jer je općepoznato da ono može izazvati rak kože, pa su kape, šeširi, lagana odjeća i kreme visokog zaštitnog faktora ljeti nužni.

Evo kojih 116 stvari je na njemu:

• 1. Pušenje - S razlogom na prvome mjestu. Najštetniji je katran, a ostale spojeve treba kontrolirati struka
• 2. Solarij - Pretjerano izlaganje UV radijaciji
• 3. Proizvodnja aluminija - Povećan rizik oboljenja od raka pluća i mjehura zabilježen je kod radnika u tvornicama za obradu aluminija
• 4. Arsen u vodi - Arsen je prirodni sastojak vode. Službe moraju pratiti ima li ga u vodi u dozvoljenim količinama
• 5. Proizvodnja auramina - Auramin se koristi kao antiseptik, ali i kod proizvodnje bojila
• 6. Proizvodnja i popravak obuće - Zbog izloženosti benzenu i ostalim otapalima
• 7. Čišćenje dimnjaka
• 8. Gasifikacija ugljena
• 9. Destilacija kamenog ugljena: Katran kamenog ugljena koristi se i prilikom asfaltiranja
• 10. Proizvodnja koksa Najviše za ljude koji rade u proizvodnji, tu se misli na kronično izlaganje, po 8 sati na dan
• 11. Proizvodnja namještaja
• 12. Iskopavanje hematita i izloženost radonu
• 13. Pasivno pušenje
• 14. Rad u čeličanama Zbog svakodnevne izloženosti brojnim poznatim genotoksicima i karcinogenim tvarima
• 15. Proizvodnja izopropanola Koristi se u industriji i farmaciji (alkohol za čišćenje rana, sredstva za higijensku dezinfekciju...).
• 16. Proizvodnja ljubičaste boje To je proizvodnja fuksina (ljubičaste boje). U industriji su ljudi s njim u dodiru pa im je potrebno zaštitno odijelo, maska i cipele.
• 17. Poslovi u kojima se radi s bojama - Tu se misli na otapala koja se koriste za te boje. Same boje mogu sadržavati asren. Uljne boje se moraju otapati pa tu može biti benzena. Prostor treba provjetravati
• 18. Rad s katranom
• 19. Rad u industriji gume
• 20. Izloženost anorganskim kiselinama i aerosolima - To su otrovi i sekundarno su kancerogeni. Solna kiselina nagriza kožu, a može sekundarno izazvati rak.  Za čišćenje zahoda rabi se razrijeđena solna kiselina. Na njoj pišu upute za uporabu.
• 21. Prirodne mješavine aflatoksina - Radi se o toksinima koje proizvode određene vrste gljiva. To je grupa spojeva koji nastaju djelovanjem mikroorganizama u žitaricama. Hranite li životinje biljnom hranom koja je onečišćena, onda mogu doći u mlijeko. Važna je kontrola namirnica. Ako ga mlijeko ima iznad granice, povlači se iz prodaje.
• 22. Alkoholna pića
• 23. Areka oraščići
• 24. Žvakanje lišća betela (bez duhana)
• 25. Žvakanje lišća betela (s duhanom)
• 26. Katran ugljenog kamena
• 27. Ugljeni katran
• 28. Grijanje na ugljen - Važne su mjere opreza. Treba biti što manje u kontaktu s katranom, imati dobar dimnjak i redovito ga čistiti. Opasno je kod kuće dimiti meso na ugljen jer se stvaraju produkti izgaranja, pa to može izazvati rak.
• 29. Ispušni plinovi dizelskog motora
• 30. Mineralna ulja (neobrađena ili blago obrađena)
• 31. Fenacetin - Lijek za snižavanje temperature, sve se manje upotrebljava te izlazi iz upotrebe. Slično djeluje kao aspirin.
• 32. Biljke koje sadrže aristolohičnu kiselinu
• 33. Poliklorirani bifenili
• 34. Kineska slana riba
• 35. Nafta iz škriljevca
• 36. Čađa
• 37. Duhan za žvakanje
• 38. Drvena prašina
• 39. Obrađena hrana
• 40. Acetaldehid
• 41. 4-aminobifenil
• 42. Aristolohične kiseline i biljke koje ih sadrže
• 43. Arsen Primarno je otrov (miševe, štrakore).
• 44. Azbest
• 45. Azatioprin
• 46. Benzen - Prirodno se nalazi u nafti. Postoje propisi koliko ga gorivo smije sadržavati. Ima ga u cigaretnom dimu. 
• 47. Benzidin
• 48. Benzo(a)piren
• 49. Berilij
• 50. Klornafazin
• 51. Bisklormetil-eter
• 52. Klormetil metil-eter
• 53. 1,3-Butadien
• 54. 1,4-Butandiol-dimetansulfonat
• 55. Kadmij Teški metal. Kancerogen je i treba ga izbjegavati.
• 56. Klorambucil
• 57. Metil-CCNU
• 58. Krom 
• 59. Ciklosporin
• 60. Kontraceptivi, hormonski, kombinirani oblici (s estrogenom i progesteronom)
• 61. Oralni kontraceptivi, sekvencijalni oblici hormonske kontracepcije (period uzimanja samo estrogena, a zatim period estrogena i progesterona)
• 62. Ciklofosfamidi
• 63. Dietilstilbestrol
• 64. Boje na bazi benzidina
• 65. Epstein-Barrov virus
• 66. Estrogeni, nesteroidni
• 67. Estrogeni, steroidni
• 68. Estrogenska terapija, postmenopauzalna
• 69. Etanol u alkoholnim pićima
• 70. Erionit
• 71. Etilen-oksid
• 72. Etoposide, sam i u kombinaciji sa cisplatinom i bleomycinom
• 73. Formaldehid - Kemijski spoj koji se nalazi u cigaretama, ljepilu za namještaj (novi namještaj treba provjetriti), tepisima (potrebno provjetravanje), sredstvima za čišćenje
• 74. Galijev arsenid
• 75. Bakterija Helicobacter pylori (infekcija)
• 76. Hepatitis B (kronična infekcija)
• 77. Hepatitis C (kronična infekcija)
• 78. Biljni lijekovi koji sadrže biljku roda aristolohija
• 79. HIV tip 1 (infekcija)
• 80. HPV (humani papillomavirus) tipa 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59 i 66
• 81. Humani T–limfotropni virus tipa 1
• 82. Melfalan
• 83. Metoksalen i ultraljubičasto A-zračenje
• 84. 4,4’-metilen-bis(2-kloranilin)
• 85. MOPP i druga kombinirana kemoterapija koja uključuje alkilirajuće agense
• 86. Iperit Poznat i pod imenom “sumporov iperit”
• 87. 2-naftilamin
• 88. Neutronsko zračenje
• 89. Nikal
• 90. 4-(N-nitrozodimetilamin) -1-(3-piridil)-1-butanon
• 91. N’-nitrozonornikotin
• 92. Opisthorchis viverrini (infekcija)
• 93. Zagađenje zraka
• 94. Partikularne tvari u zagađenom zraku
• 95. Radioaktivni fosfor-32
• 96. Plutonij-239 i njegovi proizvodi raspadanja (plutonij-240 i ostali izotopi), u obliku aerosola
• 97. Radioaktivni jod, kratkotrajni izotopi, uključujući I-131, od nezgoda atomskih reaktora do eksplozija nuklearnog oružja (izloženost tijekom djetinjstva)
• 98. Radionuklidi, alfa-čestice
• 99. Radionuklidi, beta-čestice
• 100. Radij-224 i proizvodi njegova raspadanja
• 101. Radij-226 i proizvodi njegova raspadanja
• 102. Radij-228 i proizvodi njegova raspadanja
• 103. Radon-222 i proizvodi njegova raspadanja
• 104. Schistosoma haematobium (infekcija shistosomijazom)
• 105. Silicijev dioksid kristalni (udahnut u obliku kvarca ili kristobalita) – sredstvo za sušenje u nekim proizvodima
• 106. Solarno zračenje
• 107. Puder s vlaknima azbesta
• 108. Tamoksifen
• 109. 2,3,7,8-tetraklordibenzo-p-dioksin
• 110. Tiotepa
• 111. Torij-232 i proizvodi njegova raspadanja, uneseni intravenozno
• 112. Treosulfan
• 113. Orto-toluidin - Koristi se u izradi kemikalija od gume, pesticida i bojila
• 114. Vinil-klorid
• 115. Ultraljubičasto zračenje
• 116. X zračenje i gama-zračenje