Unazad dva tjedna samo na području amazonske prašume zabilježili su više od 9500 požara. Važno je znati da 20 posto kisika na Zemlji proizvode šume u amazonskom bazenu.
POGLEDAJTE VIDEO
Brazilska svemirska agencija navodi da je broj požara koji je zahvatio Amazoniju kao posljedica sječe šuma ove godine porastao za 83 posto.
Od siječnja do kolovoza u brazilskom je dijelu Amazonije ukupno izbilo više od 72.000 požara, najviše od 2013., otkad službeno prate ove podatke. Tijekom čitave 2018. godine evidentirali su ukupno 40.000 požara.
Predsjednika nije briga
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro aktivno radi na sabotiranju napora da se očuva Amazonija, otkrili su dokumenti koji su procurjeli u javnost.
Naime, brazilska vlada na području najveće prašume svijeta planira izgraditi mostove, autoceste i hidroelektrane te 'neutralizirati međunarodni pritisak' za očuvanje Amazonije, prenosi Independent.
Tajne dokumente objavio je portal openDemocracy. Dokumenti sadržavaju i PowerPoint prezentaciju koja je, nagađaju mediji, predstavljena na sastanku brazilskih vlasti i lokalnih vlasti savezne države Pare u kojoj se nalazi Nacionalni park Amazonija.
Dim zamračio grad
Tijekom sastanka u veljači, navodi openDemocracy, brazilski su ministri koristili prezentaciju kako bi predstavili planove brazilske vlade za cijelu regiju.
U posljednja pak dva dana raste pritisak međunarodne zajednice na brazilske vlasti od kojih se traži hitna intervencija.
Brazilski predsjednik je u srijedu izjavio da Brazil nema resurse za borbu protiv požara, a međunarodnoj je zajednici poručio da se 'ne miješaju' u njihove probleme.
- Cijelo područje oko Amazonije ugrožavaju drvosječe i farmeri, a Bolsonaro je apsolutno pripomogao u potpali, izjavio je Richard George, šef za šume u Greenpeaceu.
Europska služba za nadzor atmosfere Copernicus navodi kako je dim sa požarišta Amazonije došao do Atlantika, a čak se zamračilo i nebo u Sao Paulu udaljenom više od 3200 kilometara.
Problem je u tome što se prilikom požara u atmosferu oslobađaju ugljični monoksid i ugljični dioksid koji pogoduju dodatnom zagrijavanju planete, a samim time omogućuju stvaranje novih serija požara.
Dodatno, zbog drveća Amazonije u atmosferu isparava velika količina vode, a rijeke koje protječu Amazonijom pune oceane. Morske struje utječu i na vremenske prilike prenoseći tople vode s ekvatora prema polovima, a hladniju vodu s polova prema tropima.
Bez tih struja, regionalne temperature bile bi daleko ekstremnije.
Zbog svoje veličine Amazonija isparava velike količine vode. Gubitkom makar i manjeg dijela te vode iz atmosfere, nužne su klimatske promjene zbog kojih će temperature diljem svijeta postati ekstremnije, a ujedno će biti i više sušnih razdoblja te promjena u mikroklimi.
Do 60 posto prašume moglo bi se pretvoriti u suhu savanu
- Znanstveni modeli sugeriraju da bi do 2050. godine temperature u Amazoniji mogle porasti za dva do tri stupnja Celzijeva. U isto vrijeme smanjuju se kišna razdoblja što vodi do suše - navode u World Wildlife Fondu upozoravajući kako je rezultat smanjenje rezervi pitke vode, gubitak ekološki i agrikulturno vrijednih tla, pojačana erozija tla, infestacije insektima te porast broja oboljelih od zaraznih bolesti.
Brazilski National Space Research Institute proveo je istraživanje koje je pokazalo da topliji i suši okoliš neminovno vodi do toga da se 30 do 60 posto amazonske prašume može pretvoriti u suhu savanu.
Umjesto šuma, stakleničke plinove resorbiraju oceani koji potaju sve kiseliji onemogućujući život u vodi. Rezultati osmogodišnjeg istraživanja na kojemu je radilo 250 znanstvenika pokazali su da kiselost mora i oceana osobito negativno utječe na podmladak morske faune.
Broj mladih životinjskih vrsta mogao bi se smanjiti na četvrtinu u odnosu na sadašnji broj. Neki su stručnjaci još pesimističniji i predviđaju smanjenje na dvanaestinu.
Od početka industrijske revolucije prosječan pH globalne površine oceana pao je s 8,2 na 8,1, što znači da je kiselost povećana za oko 26 posto, navode autori izvješća objavljenog pod nazivom "Biološki utjecaji na acidifikaciju oceana" (BIOACID) prije dvije godine. Vodeći klimatolozi su još prije četiri godine objavili dramatični apel u kojem navode da bi se zemlja u sljedećih sto godina mogla zagrijati za šest stupnjeva, što vodi do kataklizmičkih promjena i nesagledivih posljedica za ljudsku civilizaciju.
U amazonskom bazenu živi oko tri milijuna životinjskih i biljnih vrsta. Prašuma apsorbira velike količine emisija ugljika, no bez stabala smanjuje se mogućnost apsorpcije.
Nije samo Brazil taj čije šume stradavaju od požara.
Ove godine u Venezueli bilo je više od 26.000 požara, a u Boliviji 17.000.