Prije pojave korona virusa, demencija je imala karakteristike svjetske pandemije. Naime, danas u svijetu ima više od 50 milijuna oboljelih i članova njihovih obitelji koji su pogođeni demencijom, a procjene kažu da ćemo zbog starenja stanovništva u idućih 30-ak godina vjerojatno prijeći brojku od 115 milijuna ljudi. Kad je riječ o Hrvatskoj, procjena je da imamo više od 100.000 oboljelih i još oko 250.000 neformalnih njegovatelja, odnosno članova obitelji, kaže prof. dr. Ninoslav Mimica, pročelnik Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče, inače Referentnog centra za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi.
POGLEDAJTE VIDEO: GLAZBENIK KOJI BOLUJE OD DEMENCIJE RAVNAO ORKESTROM
- Iako se često misli da je to bolest koja jednostavno 'napadne mozak čovjeka' i ne može se utjecati na nju, treba znati da se rizik za razvoj demencije uvelike povezuje s ponašanjima na koja i sami možemo utjecati. Na primjer, vrlo je visoka povezanost povreda glave u djetinjstvu s pojavom demencije, pa se vožnja bicikla ili motocikla s kacigom, ili izbjegavanje skakanja u more tamo gdje ne znamo dubinu, mogu ubrojati u ključne mjere prevencije. Uz to, smanjenju rizika doprinosi i razvijen društveni život sa širokim krugom ljudi koji imaju različite interese, kao i rad na tome da jačamo svoje kognitivne funkcije, stalnim učenjem i stjecanjem novih vještina, pa sve do onih svakodnevnih sitnica koje možemo napraviti u tom pravcu: Rješavanje križaljki, nastojanje da telefonske brojeve ljudi koje često zovemo naučimo na pamet, čitanje knjiga, putovanja i slično – kaže dr. Mimica.
Kad se pojave prvi simptomi, vrlo je važno da oboljeli ostane fizički aktivan, a posebno se preporučuje ples, koji pomaže u jačanju koordinacije pokreta, zadržavanju koncentracije te potiče dobro raspoloženje. Među aktivnostima koje pomažu usporavanju demencije su i pletenje, slikanje i crtanje te slične aktivnosti koje potiču koncentraciju i maštu. Dobre tehnike za održavanje mozga aktivnim su čitanje i(li) učenje nekog stranog jezika, bilo da ga učite preko Interneta, kod kuće, ili se upišete na tečaj, a pomoći će i čitanje knjiga ili novina, naravno.
- Kod ljudi kod kojih je demencija nastupila dobre rezultate može se postići jednostavnim prisjećanjem: Odaberite temu koja je osobi zanimljiva – vezano uz posao, obitelj, hobije ili školu koju je završila, na primjer – pa ju potaknite da se prisjeća što više sitnica kojih može. Na primjer, treba se prisjetiti adrese i kućnog broja gdje je radila, imena ljudi s kojima je sjedila u sobi, ili njihovih kućnih brojeva telefona i slično – opisuje dr. Mimica. Druga vježba uz koju možete trenirati memoriju je prepoznavanje predmeta, dodaje. Jednostavno izaberite više različitih predmeta, pa ih pokažite oboljelome, a onda ubacite u veliku vreću. Oboljeli treba zatvoriti oči i vaditi jedan po jedan predmet te na temelju opipa pogoditi o čemu je riječ.
- I mnoge druge vježbe mogu biti iznimno korisne da se što dulje održi kognitivna funkcija. Na primjer, možete igrati igru pogađanja imena pjevača i pjesama dok slušate glazbu, igrati neku igru riječima, poput 'Kaladonta' ili 'Vješala', slagati puzzle, igrati karte i slično. U takve aktivnosti spadaju i kuhanje i priprema kolača, a posebno nova iskustva i druženje s ljudima različitih zvanja, što nas potiče da usvajamo novi vokabular, informacije izvan kruga onih kojima se inače bavimo, razvijamo nove načine komunikacije i nova znanja, pojašnjava dr. Mimica.
Dodaje kako Alzheimerova bolest, kao i neke druge bolesti iz kruga demencija, u pravilu imaju spori tijek, pa od rane faze bolesti, u kojoj se javi tek pokoji simptom, do one najteže, može proći dosta vremena. Iznimno je važno rano prepoznati znakove bolesti te raditi na dobroj integraciji oboljelih, jer se tako značajno može poboljšati kvaliteta njihovog života u toj ranoj fazi.
- S druge strane, potrebno je istodobno jačati suradnju sa sustavom socijalne skrbi i poticati organizaciju palijativne skrbi, kako bi se osigurala odgovarajuća podrška obiteljima čiji su članovi oboljeli od demencije. U okviru Referentnog centra za demenciju u Klinici Vrapče u Zagrebu već imamo 30 kreveta na odjelu za psihogerijatriju i palijativnu skrb. Još 20 kreveta imamo na odjelu za one u početnim fazama bolesti, a radimo i na otvaranju dodatnih kapaciteta – kaže. Otprilike 10-ak liječnika u Klinici Vrapče svakodnevno kroz ambulantu radi s ljudima kod kojih je demencija u ranoj fazi i nastoji im olakšati život, dok se u ostalim dijelovima Hrvatske skrb o njima uglavnom još uvijek rješava kroz domove za starije osobe.
Simptomi koji upućuju na demenciju
1. Pogrešne procjene i loše zaključivanje, u što se ubraja i nesposobnost upravljanja novcem. Mnogi ljudi oboljeli od demencije potrošit će, na primjer, puno novca na stvari koje im nisu potrebne ili ne vrijede troška koji su platili, uvjereni da nije tako.
2. Gubljenje u vremenu, odnosno nemogućnost određivanja datuma i godišnjeg doba. Nesnalaženje oko vremenskih odrednica. Na primjer, možda ste se dogovorili da će vam čovjek nešto obaviti u roku od tri dana, no on ne može odrediti kad bi to trebao učiniti.
3. Poteškoće u održavanju komunikacije i koncentracije na temu. Nerijetko može izgledati da čovjek nema interesa za neku temu koja bi mu trebala biti važna (razgovor o zdravlju člana obitelji, o poslu, novcu i slično).
4. Zametanje stvari i nemogućnost rekonstrukcije prethodnog kretanja, radi njihova pronalaska, pogotovo ako vam se to događa često (na primjer: zametnuti ključevi, mobitel, novčanik, dokumenti koje ste pripremali za poslovni razgovor, ili nalazi za liječnika, sve u istom danu, odnosno kratkom vremenu). Mnogima se događa da uslijed izloženosti stresu nešto zametnu, no ako se možete prisjetiti tijeka događanja i otprilike procijeniti gdje ste tu stvar mogli zagubiti, onda nemate problema s demencijom.
5. Gubitak prostorne orijentacije, posebno nesnalaženje u prostoru koji vam je inače poznat. Ako ste, na primjer, godinama zalazili u isti kafić, a sad se ne možete sjetiti puta do njega, ili ga ne možete prepoznati između nekoliko kafića u ulici, moguće je riječ o demenciji (naravno, ako kafić nije renoviran u međuvremenu).
6 Poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti: Od održavanja osobne higijene, snalaženja u stanu ili na ulici, odnosno trgovini i slično. Na primjer, čovjek može doći do trgovine i imati problema s razumijevanjem toga što bi trebao učiniti da bi izvukao jedna kolica za trgovinu, iako je to do tada radio vrlo često.
7. Poteškoće govora, čitanja i pisanja: zaboravljanjem riječi u svakodnevnom govoru, zamjena istih riječi nekim sličnim riječima, izgovoreno je nerazumljivo, nema svrhu niti smisao ili se osoba često služi podjednakim odgovorima – frazama.
8. Poremećaj apstraktnog mišljenja: Nemogućnost ispunjavanja nekog formulara, nerazumijevanje pojmova 'rođendan', 'ljubav', 'pravednost' i slično.
9. Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za krađu novaca, otuđivanjem stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje.
10. Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna nezainteresiranost, osjeća se napuštenom, osamljenom i prestrašenom osobom.