Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod, upozoravaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) i savjetuju kako se zaštititi.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno. Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu - savjetuju.
- Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporučuje se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima - dodaju.
- U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju. Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje - kažu u HZJZ-u.
- Pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami - apeliraju.
- Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći. U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporučuje se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati: Hitnu medicinsku službu (194) ili Centar za žurne službe (112) - savjetuju u HZJZ-u.
Preporuke HZJZ-a za starije osobe
- Starije osobe zbog sniženog bazalnog metabolizma i promjena u organima i organskim sustavima tijekom fiziološkog starenja te nedostatne fizičke aktivnosti pripadaju rizičnoj skupini pučanstva, koja je osobito osjetljiva na hladnoću. Starijim se osobama preporučuje da izbjegavaju izlaganje hladnoći, posebice u ranojutarnjim, večernjim i noćnim satima, a to se osobito odnosi na gerijatrijske bolesnike oboljele od srčanih, respiratornih i endokrinih bolesti te oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija -kažu u HZJZ-u.
Još nekoliko njihovih savjeta za starije ljude:
- Odjeća treba biti slojevita i ne preuska, vanjski sloj nepropustan na vjetar i vlagu, po mogućnosti od vune, polipropilena i svile koja zadržava više topline, a obuća treba biti udobna i otporna na vlagu, nižih peta da se spriječe padovi i ozljede.
- Po hladnoći treba u pravilu izbjegavati izlazak te prilikom izlaska zaštititi glavu kapom, ruke rukavicama i obavezno prekriti usta šalom da se spriječi direktno udisanje hladnog zraka.
- Ako se osoba pojačano znoji, potrebno je presvući vlažnu odjeću koja uzrokuje gubitak topline i osloboditi se suvišne odjeće.
- U slučaju da se zbog predugog izlaganja hladnoći pojavi drhtavica, ona je znak za hitan povratak u unutrašnji zatopljeni prostor.
- Potrebno je izbjegavati teži fizički rad na otvorenom i aktivnosti koje mogu uzrokovati ubrzano disanje na hladnoći (osobito čišćenje snijega zbog najučestalijeg rizika nagle smrti starijih u odnosu na srednju dob).
- Valja izbjegavati hodanje po zaleđenoj površini da se spriječe mogući padovi i ozljede.
- Nužno je unijeti dovoljno tekućine u organizam, posebice u obliku toplih čajeva ili juha te izbjegavati alkoholna pića i više od dvije šalice kave dnevno.
- Starije osobe tijekom starenja gube mogućnost osjeta promjena temperatura, te im se preporučuje da prate vremensku prognozu i imaju termostat u kući (najniža temperatura prostora u kojem boravi starija osoba ne smije biti niža od 18 °C).
- U slučaju da se pojave simptomi poput trnjenja prstiju i gubitka osjeta uz izrazito blijedu, a pri utopljenju izrazito crvenu kožu, potrebno je kontaktirati izabranog liječnika opće/obiteljske medicine. U vrijeme hladnih mjeseci je nužno češće kontaktirati stariju osobu, koja treba uvijek uz sebe imati svoje osobne podatke: ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona osobe za kontakt, kojoj se može javiti u vezi s tom starijom osobom - napomenuli su u HZJZ-u.