Kofein (najčešće korištena psihoaktivna droga na svijetu) stimulans je koji se nalazi u kavi, čaju, sokovima i čokoladi. Također se može skrivati u nekim lijekovima i dodacima, posebno u proizvodima za kontrolu težine. I, naravno, u energetskim pićima, koja mogu sadržavati prekomjerne količine kofeina.
POGLEDAJTE VIDEO: Dobrobiti kave
Prema američkoj Upravi za hranu i lijekove, kofein je općenito siguran u umjerenim količinama (manje od 400 miligrama dnevno) za zdrave odrasle osobe.
Kava obično sadrži 80 do 100 miligrama kofeina po šalici, dok u energetskim pićima ima od 40 do 250 miligrama kofeina u 235 mililitara.
Energetska pića također sadrže biljne kemikalije koje imaju stimulativni učinak ili se nadovezuju na kofein u napitku, kaže dr. James Giordano, profesor na odjelu za neurologiju i biokemiju Medicinskog centra Sveučilišta Georgetown, koji upozorava da miješanje kave s drugim stimulansima itekako može naštetiti organizmu.
Kako previše kofeina povećava stres?
Jednom kada se kofein apsorbira u krvotok, on prelazi u mozak gdje blokira kemikalije poznate kao adenozini, koje uzrokuju pospanost. To povećava aktivnost u mozgu koja stimulira središnji živčani sustav, aktivirajući reakciju tijela na stres.
Rezultat je lavina kemijskih reakcija, uključujući oslobađanje adrenalina i kortizola (hormona stresa), koji pripremaju vaše tijelo za 'borbu ili bijeg'. Ne samo da se osjećate budnije, vaše srce također brže kuca, protok krvi se povećava, a mišići se naprežu - što sve može biti korisno u malim dozama.
- Međutim, postoji točka kada kofein postaje previše stimulirajući i dovodi do štetnih učinaka, poput anksioznosti - kaže dr. Jen Wolkin, neuropsihologinja iz New Yorka.
- Zamislite mišiće koji su pripremljeni za iznenadni napor, ali napora ni akcije nema - objašnjava. Povećani protok krvi i kontrakcije srca mogu čak dovesti do lupanja srca, što može djelovati poput napada panike. To je poput dodavanja ulja na vatru, kaže dr. Lini Begdache, nutricionistica i docentica za zdravstvene i wellness studije na Sveučilištu Binghamton.
- U malim količinama kofein zapravo može potaknuti vaše raspoloženje - tvrdi. Ali ako premašite određene razine, to će povećati (i produljiti) odgovor na stres - objašnjava.
Može li kofein pogoršati anksioznost?
Prema Wolkin, istraživanja pokazuju da kofein može pogoršati anksiozni poremećaj. Utjecaj kave može biti toliko raširen i igrati toliko važnu ulogu u pogoršanju nečije tjeskobe da sve nove pacijente pita o njihovom unosu kofeina.
Ako kasnije primijeti da kava pojačava tjeskobu kod neke osobe, tada preporučuje polako odvikavanje zajedno s terapijskim radom.
Upotreba kofeina također može prijeći u začarani krug ljudima s temeljnom anksioznošću, tvrdi Jenicka Engler, psihologinja i znanstvenica iz Massachusettsa.
Primjerice, netko s anksioznošću može imati problema s umorom zbog problema sa spavanjem, pa će piti kavu kako bi se razveselio tijekom dana. No, zbog previše kofeina ti ljudi se osjećaju još tjeskobnije i zbog toga teže padaju u san.
Koliko šalica kave je previše?
Ovisi. Kofein utječe na sve nas različito iz različitih razloga, najviše zbog tjelesne težine, spola, tolerancije i slično. Ali općenito, oko dvije šalice kave (200 miligrama kofeina) neće uzrokovati nikakve probleme kod prosječne osobe, prema Rashmi Goyal, specijalistici interne medicine na Medicinskom centru Sveučilišta u Toledu.
- Preko 400 miligrama kofeina (oko 4 šalice kave) može izazvati simptome tjeskobe - kaže dr. Goyal. Pijenje više od 1.200 miligrama može čak uzrokovati napadaje kod nekih osoba.
Međutim, sve ovisi o osobnoj osjetljivosti i brzini metabolizma. Ljudi koji imaju sporiji metabolizam prikupe više kofeina u organizmu, pa na njih utječe i manja šalica kave.
Brzi metabolizam brže apsorbira, razgrađuje i eliminira kofein, tako da takve osobe općenito mogu popiti više kofeinskih pića prije nego što krenu osjećati tjeskobu.
- Postoje određeni ljudi koji imaju genetski defekt u enzimu jetre koji metabolizira kofein zbog čega ga sporije razgrađuju - objašnjava Begdache.
Kofein utječe i na mlade ljude koji imaju više spolnih hormona i žene općenito koje imaju višu razinu estrogena te su osjetljivije na poremećaje raspoloženja.
- Neki ljudi mogu biti osjetljiviji na kofein zbog određenih lijekova ili osnovnog stanja zbog kojeg su više osjetljivi na stimulirajuće učinke kofeina - kaže dr. Giordano.
Kako pronaći granicu?
Budući da ne postoji jedinstvena doza kofeina za svakoga, važno je odrediti vlastiti prag. Glavni način da to učinite je da obratite pažnju na to kako se osjećate dok tijekom dana pijete kavu ili druga pića s kofeinom.
Od previše kofeina možete postati nemirni ili uznemireni. Neki pak mogu primijetiti da se prevrću tijekom noći i ne mogu spavati nakon poslijepodnevne kave.
- Definitivno je potrebna određena razina interceptivne svijesti, a to je svijest o vlastitim senzacijama unutarnjeg tijela - objašnjava Wolkin.
Kad počnete osjećati napetost, nervozu i kao da se sve oko vas odvija ubrzanim tempom - to su signali da ste dosegli svoju granicu. Zabilježite koliko ste kofeina popili nakon što ti osjećaji isplivaju na površinu i nastojte ograničiti unos prije nego što postignete tu količinu.
No, stručnjaci upozoravaju na naglo prestajanje uzimanja kofeina. Simptomi odvikavanja od kofeina vrlo su stvarni i neugodni te popraćeni glavoboljom, umorom, poteškoćama u koncentraciji, razdražljivosti, pa čak i bolova u mišićima.
Giordano preporučuje postupno smanjivanje količine kofeina koju pijete u danu te tako omogućite vašem sustavu da se normalizira. Ako pijete kavu, klinika Cleveland preporučuje da u početku izmjenjujete normalnu i beskofeinsku kavu, osobito ako je okus kave ono što zapravo volite.
Bitno je da postupno smanjujte količinu kofeina koji pijete u danu. Na taj se način možete polako odviknuti i vratiti na količinu koja je zdrava za vas, piše Prevention.