Pregledavanjem video priloga s preslatkim psićima i macama, ljudima koji plešu ili izvode skečeve, kao i zapisi slavnih osoba iz kojih doznajete ponešto o njihovom životu, čije je brzo pregledavanje postalo uobičajeni lijek protiv epizoda dosade, mogli bi pogoršati vaš osjećaj – dosade. Pokazalo je to istraživanje provedeno na temelju dva eksperimenta na oko 1200 ljudi, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Journal of Experimental Psychology: General, a prenosi CNN.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovo je pet maca s najvećim brojem pratitelja na Instagramu
Sudionici ispitivanja gledali su video priloge u trajanju od 10 minuta, bez opcije prebacivanja ili ubrzavanja, a zatim su imali na raspolaganju 10 minuta priloga, ali s opcijom prebacivanja s jednog na drugi video. Iako su predvidjeli da će im biti manje dosadno s opcijom prebacivanja ili premotavanja priloga, na kraju su izvijestili da im je gledanje jednog videa do kraja bilo zanimljivije, zadovoljavajuće i smislenije, pokazala je studija.
- Naše istraživanje pokazuje da, iako ljudi premotavaju ili preskaču videozapise kako bi izbjegli dosadu, ovo ponašanje zapravo povećava dosadu, rekla je glavna autorica studije dr. Katy Tam, postdoktorandica psihologije na Sveučilištu Toronto u Scarboroughu. To također čini njihovo iskustvo gledanja manje zadovoljavajućim, manje privlačnim i manje smislenim, dodala je.
Nova studija povezuje korištenje tableta u ranom djetinjstvu s ispadima bijesa. Sa širokim spektrom zabave na dohvat ruke, lako je pretpostaviti da je ljudima sada manje dosadno nego ikada, kaže Katy Tam. Međutim, istraživanja provedena od 2008. do 2020. pokazuju rastući trend dosade kod mladih, dodala je.
- Ovo je zabrinjavajuće jer je dosada povezana s negativnim mentalnim zdravljem, učenjem i ishodima ponašanja, kao što su simptomi depresije, slabije akademske ocjene, pa čak i sadistička agresija, upozorava autorica studije.
- Dosada je usko povezana s našom pažnjom. Dosadno nam je kada postoji jaz između toga koliko smo angažirani i koliko želimo biti angažirani. Kad se ljudi stalno prebacuju kroz videozapise, ne bave se u potpunosti ni jednim videozapisom i umjesto toga traže nešto zanimljivije, pojašnjava.
Kako biste razumjeli što biste trebali ponijeti iz ove studije, važno je dublje pogledati što je dosada zapravo, rekla je dr. Pamela Rutledge, direktorica Centra za istraživanje medijske psihologije, neovisne istraživačke organizacije, koja nije bila uključena u spomenuto istraživanje.
- Studiju poput ove lako je krivo protumačiti kao još jedan znak protiv digitalnih medija, umjesto da korisnije razumijemo dosadu kao motivacijski signal. Poput ljutnje ili tuge, dosada je neugodna emocija i često je pogrešno shvaćena ili stigmatizirana. Iako neki ljudi poistovjećuju dosadu s lijenošću ili nedostatkom ambicije, ona može imati i pozitivne i negativne učinke. Dosada je, kao i sve negativne emocije, signal koji nas motivira da promijenimo ono što radimo. U tom smislu je zdrav i prilagodljiv, kaže Rutledge. Ako o dosadi razmišljate kao o nedostatku, a ne o motivacijskom oruđu, drugačije ćete na nju reagirati, dodala je.
Ako ju promatrate kao nedostatak, to vas može motivirati da brzo reagirate da bi zaokupili svoju pozornost. U drugom slučaju, može vas potaknuti da preispitate što zapravo radite i razmislite o tome koje bi aktivnosti doista bile smislene i vrijedne, pojasnila je.
- Zato, ne žurite prije nego što pritisnete gumb za premotavanje unaprijed ili preskakanje i pronađite načine da ostanete usredotočeni dok gledate videozapise. Baš kao što plaćamo za impresivno iskustvo u kinu, užitak često dolazi iz bavljenja sadržajem, a ne listanjem kroz njega – dodaje Katy Tam. Također je važno razmisliti o tome što pokušavate izbjeći dok pregledavate videozapise, jer ne može sve biti uzbudljivo cijelo vrijeme.