Što više sladoleda pojedete, više želite još, pokazala je to nedavno objavljena studija. Iako, taj podatak smo već odavno shvatili i sami, barem svi oni koji vole ovu ledenu poslasticu.
A jeste li se ikada zapitali zašto je to tako, što to čini sladoled toliko zarazno neodoljivim? Proizvodnja sladoleda je jedna cijela nauka u kojoj se ništa ne prepušta slučaju - od kombinacije okusa, brzine otapanja na jeziku, teksture, izgleda... A cilj je stvoriti kod nas želju da ga jedemo stalno.
Postoje stručnjaci čiji život se vrti oko znanosti i tehnologije kod proizvodnje ove slastice, a jedan od njih je Steve Young, savjetnik za hranu i mikrobiolog te bivši tehnički direktor na Dreyer's and Edy's Grand Ice Cream gdje se održavaju tečajevi o znanosti i tehnologiji sladoleda za ljude koji se bave njegovom proizvodnjom.
On je i jedan od autora "Tharp & Young on Ice Cream: An Encyclopedic Guide to Ice Cream Science and Technology" (Tharp & Young na sladoledu: Enciklopedijski vodič kroz znanost i tehnologiju sladoleda), i ako netko zna sve o sladoledu - to je upravo on, otkriva CNN.
Kaže kako se ključni "F-faktor" neodoljivosti sladoleda dijeli u šest kategorija:
- 1. Izgled - on nas asocira na to kakvog bi okusa sladoled mogao biti.
- 2. Aroma - kada se sladoled zagrije u ustima, topi se led i ispuštaju promjenjive komponente bilo kojeg okusa.
- 3. Kiselost - može pozitivno utjecati na voćni okus ili negativno na okuse poput vanilije i čokolade.
- 4. Okus - je li sladoled sladak, slankast, opor ili neka kombinacija tih okusa.
- 5. Tekstura - može biti glatka i kremasta, gruba, ledena, kruta...
- 6. Temperatura - to je isto važna stavka jer sladoled treba biti dovoljno zaleđen da bude sladoled, a u isto vrijeme dovoljno mekan da se može lijepo jesti.
- Izuzetno je važno pažljivo voditi brigu o temperaturi sladoleda tijekom isporuke. Ako se sladoled otopi pa ponovno zaledi tijekom distribucije i skladištenja, to može oštetiti strukturu i stvoriti velike kristale leda, a to može negativno utjecati na strukturu sladoleda - pojasnio je Young.
Slatkoća sladoleda je jedan od važnih čimbenika koji stvara žudnju za "još", ali bitna je i količina masnoće.
- Što je više masnoće, to je bolji okus u ustima - kaže Deanna Simons, voditeljica kvalitete u Cornell's Dairy Bar (proizvode sladoled u SAD-u). Dodaje da i otapanje sladoleda igra ulogu u tome koliko ćemo uživati u njemu. Ne smije se topiti prebrzo, ali niti previše sporo.
I ostali sastojci su važni kod sveukupnog dojma i varijacija u okusu. Na primjer, neki proizvođači koriste žumanjke u proizvodnji sladoleda što, osim boljeg okusa, daje i lijepu žućkastu boju. Neki stavljaju pravu vaniliju, pravo voće..., a upravo to sladoled čini još više neodoljivim.
Također, vrhunski sladoledi proizvode se od kvalitetnog mlijeka koje bi trebalo imati vrlo blag, slatkasti okus. Takvo mlijeko daje fantastičnu teksturu i odlično nadopunjuje okus.
Još jedan detalj doprinosi tome da sladoled bude takav kakav je, a to je upuhivanje zraka u smjesu tijekom proizvodnje. To se radi zato da se poveća volumen sladoleda, stvori bolja konzistencija, a ono najvažnije - da se smanji osjećaj hladnoće u ustima.
Neki ljudi uživaju u pomalo čudnim okusima sladoleda
- Od kanabisa (nema THC-a i da je rađen od 70 posto brašna kanabisa) - prodaje ga slastičarnica u Puli.
- Od rakije (raznih vrsti - viljamovka, od kajsija), preporuka je ne pojesti više od dvije kugle i ne prodaju ga mlađima od 18 godina. Proizvodi se i sladoled od Graševine - slastičar Ismet Alija, Beli Manastir.
- Od krokodilskih jaja - Sweet Spot Artisan Ice Cream, Filipini.
- Od mlijeka dojilje (daruju ga žene kojima nije problem da njihovo mlijeko završi u sladoledu) - The Lickators, Velika Britanija.
- S okusom piletine - Gelupo, Velika Britanija.
- Cheeseburger sladoled napravljen je od usitnjenog mesa, sira, prženih krumpirića i "tajnog" sastojka, a dolazi kao kuglica u kornetu - Max and Mina's SAD.
- Od mesa jastoga - Big Gay Ice Cream, SAD.
- Od sirovog konjskog mesa - Namco.co.jp, Japan.
- Od masti jelena i kita - Many grocery store in Juaneau, Aljaska.
- Od kukuruza, soli i karamele preliven kremom od sira - The Borgata, SAD.
- Od ljubičastog kukuruza, mlijeka, jaja i smeđeg šećera - Elhada, Peru.
- Od kozjeg sira, slanih indijskih oraščića i karamele - Black Dog Gelato, SAD.
- Od anisa i morske soli - Molly Moon, SAD.
- Od bijelog tartufa i crnog kavijara - Bella Gelateria, Kanada.
- Od tekile - Rosewood Hotels, SAD.
Napravite sladoled sami - zdravu varijantu
Ovdje su recepti za šest vrsti sladoleda, a osnova svima su banane - što su zrelije, sladoled je slađi, bademovo mlijeko i ekstrakt vanilije.
Prije početka pripreme banane narežite na kolutove i zamrznite pa ih izvadite pola sata prije miksanja s ostalim sastojcima. Miksanje traje sve dok ne dobijete finu kremu koju potom stavite u zamrzivač na 15-tak minuta. I sladoled je spreman za posluživanje.
1. Klasični banana sladoled
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka (ili sojinog, rižinog, a može i mlijeko od krave), 1 žličica ekstrakta od vanilije
2. Sladoled - maslac od kikirikija
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka, 1 žličica ekstrakta od vanilije. 3 žlice kremastog maslaca od kikirikija
3. Sladoled od bobica
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka, 1 žličica ekstrakta od vanilije, pola šalice miješanog bobičastog voća, zamrznutog
4. Sladoled - pita od bundeva
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka, 1 žličica ekstrakta od vanilije, četvrtina šalice kaše od bundeve, pola žličice cimeta, 1 žlica javorovog sirupa
5. Sladoled od oraha
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka, 1 žličica ekstrakta od vanilije, pola šalice oraha, 1 žlica maslaca, 1 žlica javorovog sirupa
6. Čoko namaz od lješnjaka - sladoled
2 zrele banane, 1 žlica bademovog mlijeka, 1 žličica ekstrakta od vanilije, 3 žlice čokoladnog lješnjak namaza
Pogledajte u videu kako ih napraviti: