Tvrka Novo Nordisk, vodeći proizvođač inzulina u svijetu, u Kanadi je upravo pustila na tržište inzulin koji se uzima jedanput tjedno, pod nazivom Awiqli. Istodobno, tvrtka Lilly objavila je završne rezultate kliničkih istraživanja inzulina pod radnim nazivom efsitora alfa (efsitora), koji bi se također primjenjivao tjedno, objavljeno je na nedavnom 60. kongresu Europskog udruženja za istraživanje dijabetesa (EASD – European Association for the Study of Diabetes).
POGLEDAJTE VIDEO: Nika je još u vrtiću otkrila da ima dijabetes, a danas si inzulin dozira putem mobitela
Davor Skeledžija, urednik portala Nainzulinu.com,ističe kako je vijest bila prava 'bomba' na kongresu jer bi mogla označiti velik napredak u liječenju osoba s dijabetesom. Pretpostavlja se da će tu promjenu prvo osjetiti oboljeli od dijabetesa tip 2, koji u liječenju često koriste samo bazalni inzulin, ili ga kombiniraju s lijekovima, pa bi uvođenje tjedne, umjesto dnevne, injekcije bazalnog inzulina za njih bilo veliko olakšanje. S tim se slaže i dr. sc. Mladen Grgurević, internist sa subspecijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije iz Sveučilišne klinike za dijabetes i endokrinologiju, također jedan od sudionika Kongresa.
- Jako je važno naglasiti da je riječ o bazalnim inzulinima, dakle onima koji se koriste za stabilizaciju razine šećera u krvi na dulji rok. Postoji određeni broj pacijenata s dijabetesom tipa 2 koji u liječenju koriste samo bazalni inzulin, i to će za njih zaista biti velika promjena jer će im biti dovoljna samo jedna injekcija inzulina tjedno, umjesto toga da ga primjenjuju svaki dan. To će biti značajna promjena i za pacijente koji uz bazalni inzulin koriste lijekove jer također predstavlja olakšanje. Vjerojatno je da će ti inzulini isprva biti indicirani prvenstveno tim pacijentima - kaže dr. sc. Grgurević. No oni su testirani i na pacijentima s dijabetesom tipa 1, koji uz bazalni inzulin koriste i onaj kratkodjelujući, namijenjen regulaciji šećera u krvi nakon obroka, i pokazali su se jednako učinkovitima, tako da će sigurno biti primjenjivani i u njihovoj terapiji, dodaje.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Možemo reći da će i za te pacijente to biti olakšanje, iako će si nastaviti davati tri injekcije kratkodjelujućeg inzulina dnevno. Ipak se smanjuje broj injekcija i liječenje je tako manje komplicirano - dodaje dijabetolog. Kaže kako ta vrsta inzulina nije rješenje jedino za profesionalne sportaše, ili amaterske sportaše koji idu na natjecanja, jer oni puno češće moraju kontrolirati razinu šećera i prilagođavati tome razinu inzulina.
O kakvoj je promjeni riječ za pacijenta koji ima dijabetes tipa 2 i liječi se samo bazalnim inzulinom, Skeledžija navodi u primjeru:
- U ovom trenutku dio osoba s dijabetesom tipa 2 uzima više od 365 injekcija dugodjelujućeg inzulina godišnje, odnosno najmanje jednu svaki dan. S novim inzulinima broj injekcija spast će im na samo 52 godišnje. To neće samo popraviti kvalitetu života njima nego i obiteljima te zdravstvenim djelatnicima koji brinu za njih - kaže. Zato bi - puše naš sugovornik na hladno - bilo vrlo važno da ti novi inzulini budu na teret HZZO-a, a ne uz nadoplatu, kako se to s nekim vrijednim lijekovima znalo dogoditi.
- Zagrebačko dijabetičko društvo javnost je već izvijestilo o tome da je proces odobravanja lijekova za dijabetičare u HZZO-u netransparentan jer u njemu ne sudjeluju dijabetolozi, te da dolazi do 'referenciranja cijena'. Naime, HZZO reviziju cijena lijekova provodi jedanput godišnje, pa se dogodi da pacijenti novi lijek nadoplaćuju, što nije prihvatljivo, kaže.
Unatoč tome, dodaje, Hrvatska je danas među zemljama koje ne moraju predugo čekati na dolazak najmodernije tehnologije, pa tako već sad u Hrvatskoj imamo najnoviji senzor Dexcom ONE+ za kontinuirano mjerenje glukoze, a krajem godine očekujemo i predstavljeni FreeStyle Libre 2 Plus. Svaki od senzora ima svoje prednosti za dijabetičare, od točnosti i povezivosti s drugim uređajima pa do manjih dimenzija i duljeg trajanja. Važno je napomenuti da su senzori za dijabetes pokriveni preko HZZO-a za osobe s tipom 1 i tipom 2 dijabetesa na 4 i više doza inzulina, po čemu smo iznimno napredni u regiji.
Rano je razgovarati o tome mogu li novi inzulini doći na listu lijekova HZZO-a koji se dobivaju bez nadoplate, kaže dr. Mladen Grgurević
- Malo je rano špekulirati o tome kad će ti lijekovi doći na naše tržište, a kamoli o tome hoće li to u početku biti uz nadoplatu ili ne. Procjena je da bi Novo Nordiskov lijek mogao doći k nama tijekom 2026., iako se spominje i kraj 2025. godine. Lijek kompanije Lilly mogao bi doći nakon toga. A odluka o tome hoće li biti uz nadoplatu ovisit će, prije svega, o tome s kakvom će cijenom proizvođač ući u pregovore s HZZO-om - pojašnjava dr. sc. Grgurević.
Naime, cijena lijeka uspoređivat će se s cijenama drugih lijekova na domaćem tržištu i, ako ne budu puno skuplji, postoji mogućnost da uđu na listu bez nadoplate.
- HZZO ima opciju prihvatiti i malo skuplji lijek od onih na tržištu pod uvjetom da ima neku dodanu vrijednost, što je kod tjednih inzulina slučaj. No ne treba isključiti ni mogućnost da lijek u početku bude uveden uz nadoplatu, što se poslije može i promijeniti. Tako je, na primjer, svojedobno bilo i s inzulinom Tresiba - kaže dijabetolog Grgurević.
Uz dva nova tjedna inzulina, Skeledžija je na Kongresu udruženja koje se bavi istraživanjem dijabetesa pronašao još dvije dobre vijesti - činjenicu da je na njemu sudjelovao značajan broj hrvatskih dijabetologa, što pokazuje veliku spremnost struke za edukaciju i učenje o novim metodama liječenja, ali i odgovor na pitanje treba li se nadati lijekovima koji bi u potpunosti izliječili dijabetes.
- Među dijelom dijabetičara prisutan je stav da se namjerno ne radi na izlječenju dijabetesa jer, kad bi se ova kronična bolest izliječila, ne bi bilo kontinuirane zarade za proizvođače lijekova i medicinskih pomagala, no i neke prezentacije novih lijekova na konferenciji pokazale su da tome nije tako. Jedan od dokaza je i tvrtka Vertex, koja uspješno radi na eksperimentalnim lijekovima VX-880 i VX-264, koji nude novi pristup u liječenju dijabetesa tipa 1. Lijek VX-880 već pokazuje obećavajuće rezultate u ranim kliničkim ispitivanjima, s pacijentima koji su smanjili potrebu za vanjskim inzulinom. I drugi lijek, VX-264, je sličan, ali s dodatnom zaštitom stanica od imunološkog sustava, čime se smanjuje potreba za imunosupresivima. Oba lijeka se temelje na terapiji matičnim stanicama i usmjereni su na obnavljanje stanica gušterače, koje proizvode inzulin - prenosi Skeledžija informacije koje pružaju nadu.
Jer, procjenjuje se da od dijabetesa trenutno u svijetu boluje oko 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina te da bi taj broj do 2030. mogao narasti na 784 milijuna. Poseban je problem činjenica da je velik broj ljudi koji žive s povišenim šećerom u krvi, a da to ni ne znaju. Tako podaci CroDiaba za 2022. kažu da smo u Hrvatskoj imali 388.213 registriranih osoba s dijagnozom šećerne bolesti, a ranija istraživanja pokazuju da tek 60 posto oboljelih ima postavljenu dijagnozu. To bi značilo da s dijabetesom u Hrvatskoj živi i više od pola milijuna stanovnika. A u većini slučajeva bolest se otkrije tek kad već postoje ozbiljne posljedice.