U prvom svom globalnom izvješću o epidemiji modernog doba, dijabetesu, WHO je izdao priopćenje u kojem se navodi kako "broj oboljelih od dijabetesa do 2014. popeo se na 422 milijuna, što je gotovo četverostruki porast u broju oboljelih naspram podataka iz 1980. Tada ih je bilo oko 180 milijuna. Upozoravamo kako sve više ljudi oboljeva diljem svijeta zbog promjene načina života, prehrane i kretanja, odnosno sjedilačkog načina života" - prenosi Digital Journal u sklopu udarnih vijesti diljem svijeta.
Sve više njih s predijabetesom
Predijabetes je stanje u kojem je razina šećera u krvi viša od normalnih vrijednosti, ali ne dovoljno visoka da bi se kvalificirala kao dijabetes. On prethodi razvoju punog oblika bolesti. Osim što povećava rizik od dijabetesa, predijabetes se povezuje s 15 posto većim rizikom od raka jetre, želuca, gušterače, dojke i maternice. Međutim, ne povezuje se s povećanim rizikom od raka prostate, jajnika, bubrega, mjehura i pluća.
Bolest se može spriječiti
Znanstvenici tvrde kako se visoka razina šećera u krvi, kronični oksidativni stres i hiperglikemija mogu ponašati kao kancerogeni elementi, dok otpornost tijela na inzulin može potaknuti razmnožavanje stanica raka. Što je struk širi, to je i rizik od dijabetesa tipa 2 veći. Za muškarce ta granica iznosi 100 centimetara, a za žene 88 centimetara. Ako je opseg struka širi od 88 centimetara, rizik od dijabetesa kod žena je tri puta veći. Kod muškaraca je taj rizik prelaskom 100 centimetara pet puta veći.
Rizik od dijabetesa može se smanjiti zdravom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću, a utvrđeno je kako se kod trećine pacijenata s dijagnosticiranom bolesti lijekovi mogu izbjeći gubitkom kilograma, boljom prehranom i planiranjem obroka.
Simptomi dijabetesa
Dijabetes tip 2 najčešći je oblik šećerne bolesti - čak 90 posto slučajeva, a pogađa ljude svih dobnih skupina. Simptomi te “tihe” bolesti ponekad se ne pojavljuju godinama, čak i desetljećima, pa se često otkriva kad je uznapredovala.
Simptomi su pojačana žeđ, suhoća usta i pijenje puno tekućine, učestalo i obilno mokrenje, pojačana glad i prejedanje, gubitak na tjelesnoj masi, umor, bezvoljnost, zamagljenje vida, osjećaj bockanja i utrnulosti u šakama i stopalima, otežano zacjeljivanje rana, svrbež i suhoća kože (najčešće leđa i nogu), učestale bakterijske i gljivične infekcije kože i sluznica te slabljenje sluha.
Kako zbog neliječenja bolest ne bi uznapredovala do najtežih komplikacija poput srčanog i moždanog udara, oštećenja bubrega i perifernih živaca te komplikacija na očima, ljudima starijima od 45 godina preporučuje se godišnja provjera šećera u krvi.