U prvoj zagrebačkoj sobi za razbijanje 'Smashit', čekićem, šipkom i bejzbol palicom možete razbiti printer, staklenke i knauf ploče. Terapija izbacivanja stresa traje pola sata, a oznojit ćete se kao nikad. Novinar 24sata iskušao je ovu pomalo neuobičajenu metodu opuštanja. Kaže da su ga ruke boljele i drugi dan, 'kao nakon jakog treninga u teretani'.
POGLEDAJTE GA U VIDEU:
Nakon što je na sebe stavio zaštitnu opremu, počeo je razbijati stvari. Što je više napredovao, u njemu je bilo sve manje stresa, sa svakim udarcem dio pritiska je izašao iz njega i raspršio se kao da nije ni postojao.
Najviše se namučio sa printerom kojeg nije bilo lako razbiti u komadiće, nije odustajao dok njegovi dijelovi nisu počeli letjeti na sve strane.
Vlasnik 'Smashita' je Tomislav Stanić koji inače stres izbacuje sportom, ali u jednom je trenutku, kaže, trebao nešto 'žešće', osjetio je potrebu da nešto razbije i tako se opusti. Ubrzo je došao na ideju otvoriti sobu u kojoj bi ljudi mogli 'divljati' pola sata i kući doći opušteni. Kaže da je to jedna vrsta njegove anti-stres terapije.
Cijene korištenja sobe za razbijanje variraju od 50 do 140 kuna, ovisno o tome što se demolira i koliko to traje.
Ipak, ovakav način izbacivanja stresa i frustracija daje tek kratkoročno olakšanje.
Evo kako stres utječe na naše tijelo
Stres je stanje u kojemu je poremećena psihofizička ravnoteža organizma, a psihosomatske bolesti su one kod kojih stres ima bitnu ulogu.
U velikoj mjeri stres je odgovoran za razvoj mnogih bolesti, poput dijabetesa tipa 2 ili kardiovaskularnih bolesti, kaže nam liječnik obiteljske medicine iz Rijeke dr. Aleksandar Ljubotina, koji proučava uzročno-posljedične veze stresa i bolesti.
Nedavno je objavio tekst o stresu i bolestima u stručnom medicinskom časopisu Medix. Bolesti u čijem nastanku i tijeku znatnu ulogu ima psihički stres nazivamo psihosomatskima. Ako se sa stresom ne suočavamo učinkovito, a pritom imamo i nasljedne komponente za preosjetljivost nekih organskih sustava, tad će oni reagirati pojavom nekih problema. Čak i svakodnevna živciranja koja ne smatramo osobito bitnima mogu utjecati na naše zdravlje, kaže liječnik.
Bolesti koje se smatraju psihosomatskima su čir na želucu, upalne bolesti crijeva, arterijska hipertenzija, dijabetes tipa 2, upalne bolesti štitnjače, bronhalna astma, reumatoidni artritis, tenzijske glavobolje, kronična mišićna bol, poremećaji menstruacije i PMS te erektilna disfunkcija. Jednako tako, stres može utjecati i na pojavu karcinoma.
- Stres mijenja aktivnost autonomnog živčanog sustava, što uz druge čimbenike povećava mogućnost zloćudne preobrazbe matičnih stanica. Svi dijelovi organizma izloženi su utjecaju stresa, pa tako i probavni sustav. Istraživanja pokazuju da je crijevni živčani sustav podložan utjecaju stresa i povezan s određenim neurološkim bolestima, kao što su epilepsija i migrena.
Stoga je postavljena hipoteza o takozvanom ‘trbušnome mozgu’. Upalne crijevne bolesti također su povezane sa stresom - tumači i dodaje kako u primarno upalnim bolestima, poput astme, upalnim bolestima štitnjače ili reumatoidnog artritisa, stres djeluje tako da poremeti imunosni sustav, koji na neki način podivlja.
STRESOVI PO BOJI
Crni i sivi stres
Odnosi se primarno na teške životne situacije u kojima nešto gubimo. To može biti smrt člana obitelji, nagla spoznaja da smo oboljeli od teške bolesti ili nenadani gubitak posla.
Crveni stres
Odnosi se na preopterećenje. Primjerice, radimo posao koji volimo, ali smo preopterećeni. To može prijeći u takozvani ‘burn out’ sindrom.
Narančasti stres
Ovaj podrazumijeva skupinu svih onih svakodnevnih, sitnih stresova koje svi proživljavamo. Recimo, izgubili smo ključeve, naglo nam se pokvario auto, kasnimo na važan sastanak...
Ljubičasti stres
Podrazumijeva promjenu, odnosno kombinaciju gubitka, ali i novog početka. Zato se odnosi na, primjerice, preseljenje (u novi prostor, grad, ali i državu) ili promjenu radnog mjesta.
Bijeli stres
Karakterizira ljude koji uopće ne osjećaju stres. No uopće ne osjećati stres nije dobro pa takvi ljudi mogu zapasti u stanje posvemašnje dosade kad ne znaju što će sa sobom, što može rezultirati rizičnim ponašanjima i depresijom.
Zeleni stres
To je dobra količina stresa koja nam je potrebna kako bi nam bilo dobro i riječ je o stresu kojim upravljamo. On zapravo ima i percepciju izazova. Primjerice, za nekoga tko je dobar skijaš, zeleni stres će biti skijanje po zahtjevnijoj i težoj stazi. Tad će se izlučivati hormon stresa, ali i ljubavi prema onome što taj tren radimo i u čemu uživamo.
BOLESTI I STRES
Čir na želucu
Stres putem autonomnog živčanog sustava oštećuje sluznicu želuca. Ako zbog stresa ljudi uzimaju lijekove, piju ili puše, to dodatno razara krvožilni sustav želuca.
Upalne bolesti crijeva
Jednako kao i kod čira, stres na crijeva djeluje kroz autonomni živčani sustav i izaziva upalnu reakciju.
Bolesti krvožilnog sustava
Dugotrajni stres utječe na funkciju stanica arterija te na stvaranje aterosklerotičnih naslaga na njihovim stijenkama.
Šećerna bolest tipa 2
U stresu se pojačano luče hormoni stresa koji povećavaju razinu glukoze u krvi, zbog čega stanice potiču pojačano lučenje inzulina. Kroz kronični stres stanice se iscrpljuju.
Upalne bolesti štitnjače
Stres mijenja imunološko stanje, aktiviraju se antitijela, pa uz nasljednu sklonost dolazi do upale štitnjače, što je zapravo autoimuna bolest.
Bronhalna astma
Sličan mehanizam kao kod štitnjače - stres putem autonomnog živčanog sustava djeluje tako da se mali bronhiji počinju stiskati, a to izaziva dišne probleme.
Tenzijske glavobolje
Stres prouzroči stiskanje krvnih žila, mekih tkiva i mišića te loše utječe na cirkulaciju. Primjerice, u vratu. Zato kod glavobolja pomaže masaža koja poboljšava cirkulaciju.
NEPREPOZNATLJIVA HUREM: Nekad prekrasna glumica danas izgleda kao plastična lutka