Prvi put u povijesti naše države počelo je provođenje Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća, a procjene kažu da će se tako godišnje spasiti od 20 do 40 posto više života nego do sada.
Voditelj Nacionalnog programa je akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac, koji kaže da je osnovni cilj cijele priče znatno povećati otkrivanje raka pluća u ranoj fazi, dok je zloćudna tvorevina još malena.
POGLEDAJTE VIDEO
Do sada su, nažalost, liječnici kod oboljelih u Hrvatskoj otkrivali rak pluća kad je već uznapredovao ili kad je u metastatskoj fazi, što ne ostavlja baš mnogo mogućnosti za liječenje i preživljavanje. Brojke to i potvrđuju, pa tako u Hrvatskoj rak pluća preživi jedva deset posto oboljelih. Godišnje je oko tri tisuće novih slučajeva ove teške bolesti.
- Ovim programom kod što više ljudi želimo postići izlječenje. Naglašavam, ne preživljavanje, nego izlječenje. Jer ako se rak pluća otkrije u ranoj fazi, kad je, primjerice, velik samo jedan centimetar, on je izlječiv, a dovoljan je samo operativni zahvat kojim se zloćudno tkivo ukloni - tumači akademik Samaržija.
Paušalne procjene koliko će u brojkama ovaj Nacionalni program godišnje spasiti života nemoguće je predvidjeti, no liječnik kaže da će i stotinu ljudi koji se izliječe od ove pogubne bolesti biti golem uspjeh.
Kao i kod ostalih nacionalnih programa, pacijente će se pozivati da se odazovu na dijagnostičke preglede, no kako su dosadašnja iskustva s tim drugim programima pokazala da je odaziv premali, odnosno nešto više od 20 posto, Nacionalni program za rak pluća neće se osloniti samo na odaziv građana. Ključnu ulogu imat će liječnici obiteljske medicine koji će preko zasebnog, i za tu svrhu napravljenog informatičkog sustava, elektroničkom uputnicom rizične pacijente naručivati na CT preglede.
Akademik Samaržija ističe da se screening pacijenata radi izvan redovitog radnog vremena i da ovakvo naručivanje ni na koji način ne utječe na redovite liste čekanja, kao ni obrnuto. Rizičnim pacijentima smatraju se teški pušači stariji od 50 godina, a teški pušač, prema medicinskim kriterijima, svatko je onaj tko je punih 30 godina pušio kutiju cigareta na dan ili 15 godina dvije kutije.
Jednako tako, rizičnima se smatraju i oni ljudi koji rade u specifičnim uvjetima, odnosno koji su u svojem radu izloženi azbestu ili ionizirajućem zračenju.
Pacijente će se pregledavati na najsuvremenijim CT uređajima koji mogu otkriti posve male zloćudne tvorbe, a u sve će biti uključena i umjetna inteligencija, odnosno supersofisticirani programi koji će očitavati CT nalaze.
Prvi takav program s umjetnom inteligencijom sljedećeg tjedna stiže na procjenu u Kliniku za plućne bolesti Jordanovac, a da je riječ o najnovijoj tehnologiji, svjedoči činjenica da je tek ušao u primjenu u najrazvijenijim zemljama svijeta. S vremenom će i ostale zdravstvene ustanove koje rade probir pacijenata unutar Nacionalnog programa također dobiti umjetnu inteligenciju za svoje CT uređaje.
- Potrebno je od tri do četiri godine da projekt zaživi u punom opsegu, a pratit će ga oprema i protokol zahvaljujući kojima će ljudi s rizikom za obolijevanje doći na vrijeme na dijagnostički pregled - tumači akademik Samaržija.
Podaci o raku pluća u Hrvatskoj
- 3000 novooboljelih od raka pluća u Hrvatskoj je svake godine. Postajemo prva zemlja u EU koja će rani probir provoditi u cijeloj državi.
- 31,1 posto stanovništva puši, od toga 35 posto muškaraca i 27 posto žena. Pojavnost raka pluća raste kod žena.
- 80-90 posto izlječiv, ako se otkrije u ranoj fazi jer se tad može klinički odstraniti, što omogućuje izlječenje.
- 80 tisuća ljudi. od hrvatske samostalnosti umrlo je od raka pluća. Oboljeli nemaju simptome dok bolest ne uznapreduje pa je probir važan.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: