Bez obzira na to kakve ideje imate o tome kakvog partnera želite (bilo da je riječ o izgledu, ili nekim poželjnim osobinama), te koliko bili zaljubljeni, partnera zapravo bira vaš – mozak. Tako su znanstvenici utvrdili da su mozgu potrebne dvije stotinke sekunde da zaključi je li mu osoba u kupaćem kostimu privlačna ili ne. Ponekad su te reakcije i brže, pa dijelovi mozga koji upravljaju samosviješću i empatijom šalju poruku očima na koga bi se trebale fokusirati.
POGLEDAJTE VIDEO: Što najviše volimo u seksu
Naime u sklopu jednog istraživanja muškarci i žene trebali su procijeniti potencijalne partnere. Pokazalo se da jedna podregija u čeonom režnju ocjenjuje atraktivnost općenito, a druga ono što je privlačno samo nama. Zato ljudi objektivno lijepog lica mogu imati puno pozitivnih ocjena, ali ne moraju biti najčešći izbor drugih ljudi za partnerski odnos. No, još je važnije to da se pokazalo kako mozak u velikoj mjeri 'odlučuje' o tome koliko ćete uživati kad dođe do 'onih stvari'. Naime, znanstvenici su potvrdili da ima istine u onome što mnoge žene često ponavljaju: Da se kod stimulacije vagine, klitorisa i cerviksa aktivira reakcija u različitim područjima njihovog mozga, tako da osjete.
Potvrdili su to snimanjem ženskog mozga magnetskom rezonancom za vrijeme 'aktivnosti' a ono što je zanimljivo jest to da su uspjeli precizno 'locirati' posebne dijelove mozga koji se “pale” kad se stimuliraju grudi i bradavice.
Istraživanje je vodio neuroznanstvenik Barry R. Komisaruk, američki psiholog sa Sveučilišta Rutgers, s tako što je snimao reakcije u mozgu žena koje su masturbirale dodirujući si grudi, bradavice i klitoris dok su bile priključene na magnetsku rezonancu. Kaže kako se pokazalo da dodirivanje svakog od tih područja pojedinačno može dovesti do orgazma, a stimulacija više 'detalja' odjednom može povećati užitak i broj orgazama.
Da bismo bolje razumjeli učinak 'onih stvari' na ženski mozak, dobro je ponoviti kako stimulacija pojedinih dijelova mozga utječe na nas. Dakle, amigdala upravlja našim emocijama. Mali mozak aktivira se i zaslužan je za upravljanje pokretima mišića, dok hipokampus upravlja sjećanjima. Aktivacija čeonog režnja dopušta da budemo svjesni tijela, dok bazalni prednji mozak upravlja proizvodnjom dopamina, hormona koji nas uvodi u opušteno stanje. Vrlo važnu ulogu ima i hipofiza, kojoj je uloga da blokira bol i učvršćuje partnersku vezu.
Znanstvenici su utvrdili da je kod buđenja želje, pa čak i tijekom odnosa, uključeno više područja u mozgu. Kod žena se aktivira siva masa, koja bira hoćemo li se boriti protiv toga što nam druga osoba radi, ili je vrijeme za užitak: Povećava se aktivnost amigdale i hipokampusa, koji upravljaju aktiviranjem osjećaja straha u pojedinim situacijama koje su povezane sa sjećanjima. Tako se tijekom odnosa može aktivirati i dio mozga koji je povezan s osjećajem bola (zbog neugodnih iskustava od ranije), ili se aktiviraju dijelovi mozga koji blokiraju osjećaj bola (pa vas u krevetu odjednom više ne bole leđa) i time otvara put za uživanje.
Snimanje je pokazalo da mali mozak na početku orgazma podiže napetost u bedrima, stražnjici i predjelu vagine, dok je frontalni korteks mozga zabavljen planiranjem i seksualnim fantazijama. Upravo taj dio mozga 'kriv' je da to ako tijekom seksa možete razmišljati o zgodnom susjedu ili glumici koja vam je privlačna. I kad hipotalamus počne otpuštati oksitocin, započinju kontrakcije maternice koje će izazvati senzaciju u ključnom trenutku. Trenutak orgazma nije čisto fizički obilježen, već je stvar senzacije koju stvara 'kemija' u organizmu. Naime, oksitocin izaziva osjećaj povezanosti, a kad do centra zaduženog za užitak stigne i dopamin – letimo u nebo. A nakon orgazma, svjetla u mozgu se polako gase.
Muškarci ponekad 'voze' i na autopilotu
Za požudu je kriv dopamin, neurotransmiter odgovoran za zadovoljstvo i uzbuđenje. Slijepo obožavamo osobu u koju smo zaljubljeni i mislimo samo na užitak. Da nije tako, vjerojatno ne bismo prenosili gene na iduće generacije, objašnjava dr. Joseph Shrand, psiholog s Harvarda. Louann Brizendine u knjizi “Muški mozak” kaže kako se kod muškaraca razlikuje svjesna želja za odnosom i erekcija slijedom nesvjesnih signala kroz leđnu moždinu, zbog kojih penis može završiti na autopilotu.
Seksualna želja se vidi po glavobolji
Žene koje pate od migrena imaju oko 20 posto veći libido od onih koje ponekad uhvati 'obična' glavobolja. Pretpostavlja se da je 'ključ' u nižim razinama serotonina. Također, 30 posto žena koje su imale odnos tijekom napadaja migrene osjetilo je olakšanje bola, a 17,5 posto tvrdilo je da je bol prestao. Opet, sve se to može pripisati aktivnostima i kemiji u mozgu.
Seks i meditacija djeluju slično
Neuroznanstvenik Andrew Newberg skenirao je mozak katoličkih časnih sestara i budista u meditaciji te pronašao podudarnosti u aktivnostima njihovih i neurona seksualno uzbuđenih ljudi. Nema istraživanja o tome ima li većih razlika u tome kako obje aktivnosti općenito djeluju na duh i tijelo, te može li se koja od njih smatrati boljim izborom za opće stanje. Zato je najbolje prakticirati - oboje.
Kako tijekom seksa radi naš mozak
Informacije važne za to hoće li biti odnosa ili ne putuju od vrha prema dole: Viši dijelovi mozga mogu natjerati vizualni korteks da bude osjetljiviji na informacije koje prima. U međuvremenu se mogu aktivirati i dijelovi mozga zaduženi za empatiju i samosvijest. Informacije naravno putuju i u obrnutom smjeru: Signali putuju od vizualnog centra I centra za emocije prema višim dijelovima mozga. Za to su najzaslužniji živci, putem kojih signali putuju do mozga.
'Ideš mi na živce' dobilo novi smisao
Živci u donjem trbuhu šalju poruke od maternice i cerviksa, odnosno prostate.
Živci iz karlice šalju poruke od vagine i cerviksa kod žena te od rektuma u oba spola.
Pudendalni živac šalje poruke od klitorisa te od skrotuma i penisa kod muškarca.
Lutajući (vagus) živac šalje poruke od cerviksa, maternice i klitorisa.