Moja priča s pekmezom ‘službeno’ je počela prije godinu dana, a neslužbeno mnogo ranije. Kako je moja etno udruga gostovala po sajmovima i etno događajima, pekmez je bio dopunska ponuda uz naše ‘poderane gaće’ koje smo pekli, a onda kad bi kupci kušali, svi bi bili oduševljeni okusom, pomalo zaboravljenim.
Tako sam dobila ideju da lijepo upakiram teglice pekmeza i priča je počela, započinje priču o svojem poslovnom uspjehu Kata Ilišević iz Županje. Gotovo 30 godina radila je kod drugih poslodavaca, pa je konačno zaželjela raditi nešto manje stresno, bez klasičnog radnog vremena.
Hrabro se upustila u “slatku misiju” pa je ubrzo registrirala malu manufakturu “Snašina kujna”. Voće za pekmeze uglavnom nabavlja kod lokalnih OPG-ova i kaže kako uvijek gleda da voće bude iz Hrvatske. Perjanice su joj pekmez od šljiva, marelica, dunja, višanja, šipka, jabuka i jagoda, a ove godine uvela je i novi - od mandarina.
- Osobno mi je najdraži pekmez od dunje i šipka. Dunja zbog emocija i sjećanja na djetinstvo i sve one naše stare šokačke kuće, gdje je na svakom ormaru stajala dunja i mirisala neponovljivo, a šipak zbog svojeg divljeg podrijetla, iz prirode, što preferiraam u prehrani. Naravno, postoji tu i komercijalna strana, njega ima malo na tržištu i samim tim kotira dobro - priča Kata.
Kad je prodaja u pitanju, uglavnom prodaje na sajmovima domaćih proizvoda i nešto po dućanima u Zagrebu, Dalmaciji i Istri. Omjer je 70-50 posto u korist sajmova, što Kata smatra odličnim jer je tamo u direktnoj komunikaciji s kupcima, pa može izravno saznati što kupci vole te tako unaprijediti proizvod i uslugu.
- Najviše se radujem reakciji kupaca, kad im ponudim da probaju, a uglavnom svi ili većina reagira: ‘Ovo sam jela kod moje bake na selu, u Slavoniji, Lici, Dalmaciji’. To me toliko raduje da, koliko mi nekad bude teško sve posložiti, ipak vidim da kupci zapravo vape za ovakvim proizvodima - priča Kata. Posebno je veseli što je sve više ovakvih domaćih proizvoda mnogima izbor za dar dragim ljudima.
- Stranci odlično reagiraju.Ljetos sam dosta proizvoda prodala kao prigodan ‘dar iz Hrvatske’. Turisti kupuju one okuse koje nemaju u svojem kraju i zadovoljni su. Moja mala ‘kujnica’ se reklamira i na Facebooku te Instagramu, a imam i službenu stranicu. Proizvodi se mogu naručiti on-line pa ih šaljem poštom - pripovijeda. Korača, kaže, korak po korak, uglavnom malim, da se ne razočara.
- Bude dana kad navečer legnem i kažem da ću odustati, a onda ujutro imam tisuću ideja i pokrene me neka nova snaga. Poželim tog crva koji čuči u meni negdje zatomiti da mi da mira, ali valjda je to moja osobnost. Ono što znam je da se rad isplati. Imala sam sreću da sam posljednjih godina upoznala ljude koji su također uspješni u svojem poslu, a i njihova priča je imala sličan početak, pa mogu reći da su mi oni motivacija. Družim se s njima, razmjenjujem mišljenja, tražim savjet i, uza sve, nadam se da sam na dobrom putu. To isto savjetujem i drugima - zaključuje Kata.