Pozitivno razmišljanje produljuje život te smanjuje rizik od srčanog udara i raka, pokazuju rezultati istraživanja koje su proveli američki znanstvenici. Proučavali su 70.000 žena i utjecaj optimizma na zdravlje. Sudionice istraživanja koje su na život gledale optimistično imale su 30 posto manje šanse za smrt od bilo koje bolesti, a opasnost od infekcija napola je smanjena.

Pozitivno razmišljanje štiti i od moždanog i srčanog udara pa je njihova pojava manja za 40 posto, a smrt od raka za 16 posto. Ključ je u tome da pozitivan stav uništava hormone stresa koji mogu biti pogubni za organizam jer njihovo nakupljanje u tijelu uzrokuje upale u krvnim stanicama, a na kraju i ozbiljne bolesti.

Američki znanstvenici zato naglašavaju moć pozitvnih misli koje vode boljem zdravstvenom stanju i životnim navikama. Voditelj studije, doktor Eric Kim s medicinskog fakulteta u Bostonu, naglašava da rezultati vrijede za oba spola, iako su u istraživanju sudjelovale isključivo žene.

Više od 30 studija otkrilo je da optimisti imaju snažniji imunološki sustav te su otporniji na sezonske prehlade i gripu. A dođu li u kontakt s virusima, ne samo da rjeđe obolijevaju, nego se i brže oporavljaju, pokazala je studija američkog Sveučilišta Carnegie Mellon u kojoj je 350 volontera pet dana izlagano virusima u karanteni. Sretniji ljudi imali su niži broj otkucaja srca, niže koncentracije krvne plazme, koja je usko povezana s bolestima srca, i nižu razinu stresnog hormona kortizola.

Istraživači američkog Sveučilišta Columbia u studiji 2010. ocjenjivali su 2000 zaposlenih koji su ocjenjivali svoju ljutnju na poslu na ljestvici od jedan do pet s obzirom na izražene pozitivne emocije, poput radosti, sreće, uzbuđenja, entuzijazma i zadovoljstva. Deset godina kasnije prošli su još jedan test kojim je ustanovljeno da su “sretniji” sudionici razvili manje rizike od srčanih bolesti.

Za svaki “pozitivan” bod na skali rizik za bolesti srca bio je niži 22 posto. No i druga istraživanja su pokazala da entuzijazam smanjuje rizik od srčanih smetnji čak i kad ljudi nisu u formi, ne vježbaju i ne puše. Tako među starijom populacijom optimisti imaju 77 posto manji rizik od srčanih bolesti nego pesimisti koji se ne mogu pomiriti da stare. No dobra je vijest da se pozitivno razmišljanje može usvojiti.

Prvi je korak da shvatite koje područje života doživljavate kao najteže i počnete mu pristupati na nov, optimističniji način. Tijekom dana se zaustavite i kontrolirajte svoje misli. Ako shvatite da vam u glavi “lutaju” negativne stvari, okrenite  ploču i sjetite se nečeg pozitivnog. U tome će pomoći i smijeh, koji je najbolji prijatelj svakog optimista.

Nasmiješite se i u najgorim vremenima te potražite razlog za sreću u svakodnevnim situacijama. To je najbolje naučiti od pozitivnih ljudi  koji s lakoćom tjeraju stres i negativne emocije. Okružite se optimistima jer se i pozitivne misli lako prenose. 

Okrenite ploču i usvojite optimizam 

Pozitivne misli mogu se vježbati svakodnevno kroz male stvari. Tako, naprimjer, rečenicu: “Ja to ne mogu” zamijenite s: “Ovo je mogućnost da naučim nešto novo” i svaki potencijalni problem sagledajte iz različitih kuteva. Uvjerite se da ništa nije nemoguće te ne odustajte od svojih želja i ciljeva.

Stručnjaci upozoravaju da je vesela osobnost nešto s čime se ljudi rađaju i ne mijenja se lako. Prakticirati ljubaznost može se istinskim pomaganjem drugima. Ljudi koji zapisuju svoju zahvalu jedanput na tjedan aktivniji su, imaju manje (fizičkih) problema i vesele se vikendu ili nadolazećim događajima.

Optimisti žive dulje, a pesimistima prijete bolesti

U istraživanju finskih znanstvenika sudjelovalo je 3000 ljudi, a trajalo je 11 godina. Svi sudionici bili su u dobi između 52 i 76 godina, a oni s najizraženijim pesimističnim pogledom na svijet imali su dvostruko veći rizik za smrt od bolesti srca i krvnih žila. Ljudi koji su bili “najpesimističniji” imali su dva puta veći rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima. 

Smijeh je najbolji lijek - briše stres i opušta tijelo 

Smijanje jača imunološki sustav, ublažava bol, podiže razinu energije, a smanjuje razinu hormona stresa štiteći nas tako od njegova štetnog utjecaja. Osmijeh opušta čitavo tijelo i ublažava napetost, a mišići ostaju opušteni i 45 minuta nakon smijanja.

Smijeh štiti i srce jer poboljšava funkciju krvnih žila, pospješuje cirkulaciju te snižava krvni tlak, stoga je odlična preventiva od srčanog udara i drugih kardiovaskularnih problema. Smijanje potiče oslobađanje serotonina, odnosno - hormona sreće koji privremeno olakšava i ublažava bol.

Pozitivan stav dobar je i za dišne puteve

Optimisti su otporniji na bolesti dišnih puteva, pokazalo je istraživanje iz 2006. godine. Znanstvenici su prvo procijenili osobnost 193 zdrava volontera, a zatim su svakome od njih ubrizgali virus. Ispitanici kod kojih je zabilježena vesela osobnost nisu razvili simptome bolesti, za razliku od negativaca.

Tuga šteti plućima i stvara bol u trbuhu  

Kad nas preplave zabrinutost i tuga, cijenu će platiti pluća. Tuga troši energiju pluća, a to uzrokuje oticanje i bol u trbuhu. Prekomjerno “mozganje” djeluje na slezenu te može uzrokovati umor, letargiju i smanjenje koncentracije.