Slušanje glazbe muzičkog genija Mozarta djeci i odraslima neće dugoročno povisiti inteligenciju ili bolje razviti kognitivne sposobnosti kako se prije tvrdilo, pokazuju najnovija austrijska istraživanja.
- Oni koji su uživali u muzici Mozarta, Bacha ili nekog modernijeg benda poput Pearl Jama, imali su bolje rezultate u rješavanju IQ testa, no to nije ništa neuobičajeno jer je od prije poznato kako ljudi bolje obavljaju zadatke ako su stimulirani, napominje voditelj studije Jakob Pietschnig. Prenapuhan u medijima od 1993., mit “Mozartova” efekta tako je srušen, no “iako mozak slušanjem muzičkog genija neće narasti, sigurno se neće niti smanjiti” napominje Pietschnig. Emocionalne koristi glazbe ipak ne treba zanemarivati jer ona će, naročito kod male djece, smanjiti stres, nervozu i uspavati dijete, a starije opustiti ili svojim ritmovima potjerati na ples.

Dijete se u utrobi smije na ritmove muzike
Bebine uši potpuno su formirane oko 20-og tjedna trudnoće, a nakon 23 tjedna mozak reagira na zvukove koje dopiru izvana, napominje doktorica S. Brewer. Beba okreće glavu prema izvoru zvuka, mijenja izraz lica, skuplja prstiće, siše palac, smije se.


Korisni su i brzi i sporiji ritmovi
Muzika mijenja moždane valove u mozgu pa će brži ritmovi popraviti koncentraciju i reakcije, dok će sporiji tempo poput kakve relaksirajuće terapije ili meditacije umiriti tijelo i ublažiti kroničan stres.

Lakše je zaspati uz bossa novu
Slušanje nježnih laganih tonova i opuštajuće glazbe smanjuje broj otkucaja srca te potiče polaganije disanje. Samo pola sata jazza ili brazilske bossa nove pomaže da lakše zaspete i osigurava okrepljujući san.