Sindrom iritabilnog crijeva (IBS - irritable bowel syndrome) čest je poremećaj koji se očituje bolovima u abdomenu i promijenjenim ritmom pražnjenja crijeva. Traje najmanje tri mjeseca, a zahvaća tanko i debelo crijevo te najčešće dovodi do epizoda proljeva i zatvora. Od IBS-a pati 10-15 posto odraslih, a dokazana je dvostruko veća učestalost kod žena. 

Ponekad se sindrom iritabilnog crijeva naziva još i trbušnom glavoboljom ili “nervoznim crijevima”. Također, crijeva se popularno nazivaju “drugim mozgom” zbog postojanja dvosmjerne komunikacije između mozga i crijeva, a i zbog činjenice da je u crijevima smješteno čak 100 milijuna neurona.

Prolazak hrane i stolice kroz crijeva je ubrzan pa često dovodi do neugodnih proljeva, a jake kontrakcije izazivaju bolne grčeve u donjem dijelu trbuha, pa osim što može izazvati slabljenje organizma, utječe na radne sposobnosti, spavanje te osobne i obiteljske odnose. Kako zahvaća sve više mladih, kod njih su mogući uzroci stres, tjeskoba i depresija. 

- Točan uzrok nije poznat, no identificirani su neki prehrambeni čimbenici koji utječu na razvoj i pogoršanje simptoma - od preosjetljivosti na hranu, neravnoteže crijevne mikroflore, pretjeranog unosa masnoća, preosjetljivosti na laktozu, sorbitol i fruktozu, prejedanja, neredovitog i prebrzoga konzumiranja hrane te prevelikog unosa alkohola, kave i gaziranih pića - objašnjava nutricionistica Darija Vranešić Bender iz nutricionističkog tima Vitaminoteka. 

Foto: Dreamstime

Približno 60 posto ljudi koji pate od sindroma iritabilnog crijeva vjeruje da određena hrana pogoršava njihove simptome, no istraživanja pokazuju i da intolerancije i alergije na hranu mogu biti “okidač”. 

Brojni načini liječenja koji podrazumijevaju izbjegavanje hrane koja može pogoršati navedene simptome ili uključuju dodatke prehrani s vlaknima, probiotike, antidepresive, psihoterapiju, promjene u prehrani, akupunkturu i laksative, daju dobre rezultate, no najboljom se ipak pokazala prehrana s niskim udjelom prirodnih šećera, tzv. low-FODMAP dijeta. Dr. Peter Gibson, njen suosnivač, smatra da su kratkolančani ugljikohidrati molekule koje se slabo apsorbiraju u crijevima i brzo fermentiraju, te su odgovorni za crijevne simptome poput nadutosti, vjetrova, abdominalne boli i promjena u načinu pražnjenja crijeva.

Ovu su dijetu razvili na Sveučilištu Stanford i prvi se put spominje još 2005. Preporučuje se i onima koji su osjetljivi na gluten, a iako nema velik učinak na gubitak težine, ublažava proljev, nadutost i druge probavne smetnje. A što znači kratica “FODMAP”? 

FODMAP je akronim za Fermentable (fermentirajući), Oligosaccharides (oligosaharidi), Disaccharides (disaharidi), Monosaccharides (monosaharidi), And (i), Polyols (polioli). Dakle, u ovoj je dijeti zabranjen unos namirnica s visokim udjelom ovih spojeva.

- Izraz FODMAP odnosi se na fermentabilne oligosaharide (uključujući fruktooligosaharide iz pšenice, raži, luka, češnjaka, artičoka te galaktooligosaharide iz graha, slanutka i leće), disaharide (mliječni proizvodi osim tvrdog sira), monosaharide (voće koje sadrži više fruktoze nego glukoze, med, jabuke, mango, kukuruzni sirup) i poliole (sorbitol, manitol, jabuke, kruške, gljive, cvjetača, maltitol, ksilitol), a “low FODMAP” znači niski unos navedenih namirnica i sastojaka hrane - objašnjava nutricionstica Darija Vranešić Bender.

Foto: Thinkstock

Izbjegavajte hranu koja sadrži FODMAP-ove

• Velika količina fruktoze - jabuka, mango, kruška, lubenica, voće u limenkama, voćni sokovi, velike porcije voća
• Laktoza - kravlje, kozje i ovčje mlijeko, sladoled, jogurt, kremasti sirevi
• Fruktani - šparoga, cikla, brokula, prokulice, kupus, patlidžan, komorač, češnjak, poriluk, luk, vlasac, pšenica, raž, velika količina kruha, krekera, keksa, kus-kusa ili tjestenine, cikorija, maslačak, inulin
• Galaktoza - zapečene grahorice, slanutak, grah, leća
• Polioli - jabuka, marelica, avokado, višnja, lychee, nektarina, breskva, kruška, šljiva, suha šljiva, lubenica, cvjetača, zelena paprika, gljiva, kukuruz, zaslađivači (sorbitol, manitol, izomalt, maltitol, ksilitol)

Slobodno jedite

• Voće - banana, borovnica, dinja, brusnica, grožđe, grejp, kivi, limun, limeta, mandarina, naranča, marakuja, malina, jagoda
• Povrće - artičoka, mrkva, celer, endivija, krastavac, salata, zeleno lisnato povrće, bundeva, špinat, maslina, pastrnak, krumpir, žuta paprika, tikvica, batat
• Bilje - bosiljak, chili, korijandar, mažuran, menta, origano, peršin, ružmarin, timijan
• Žitarice - kruh bez glutena ili žitarice bez glutena, riža, zob, palenta, psyllium, kvinoja, tapioka 
• Mliječni proizvodi i zamjene - mlijeko bez laktoze, sojino “mlijeko”, zobeno “mlijeko”, rižino “mlijeko”, tvrdi sirevi, jogurt bez laktoze, maslac zamijenite maslinovim uljem

Foto: Fotolia

Top 5 najboljih savjeta

Ulje paprene metvice Djeluje tako da opušta glatku muskulaturu crijeva i ublažava simptome IBS-a, a zbog blagotovornog djelovanja u terapiji ga preporučuje i Američko gastroenterološko društvo.

Probiotici odnosno živi mikroorganizmi primijenjeni u adekvatnom broju, učinkovito rješavaju “nervozna” crijeva. Probiotičke kulture prirodno su prisutne u fermentiranoj hrani, a uzimaju se i u kapsulama. 

Prebiotici su vlakna topiva u vodi koja predstavljaju dobar izvor za crijevnu mikrofloru. Inulin, prirodni ugljikohidrat koji ima prebiotičko djelovanje, u pripravcima se najčešće kombinira s probiotičkim sojevima. 

L-triptofan Dodatno uzimanje aminokiseline l-triptofana (u puretini, janjetini) stimulira lučenje serotonina. Izravan lokalni učinak manifestira se preko 5–HT receptora u probavnom sustavu i tako modulira sekrecijske procese. 

Topljiva vlakna Nisu sva vlakna jednako djelotvorna. Najkorisnija su topljiva vlakna (npr. psyllium) za rješavanje konstipacije, a netopljiva prehrambena vlakna (npr. mekinje) ne ublažavaju simptome IBS-a.