Međunarodna dijabetička federacija za iduće tri godine u prvi plan je stavila dobrobit (WellBeeing), odnosno kvalitetu života osoba s dijabetesom, što je glavni motiv i hrvatskog Dana šećerne bolesti koji obilježavamo 14. svibnja. To podrazumijeva fizičku dobrobit (dobru regulaciju razine glukoze u krvi), socijalnu dobrobit (uklanjanje barijera koje onemogućavaju osobu sa šećernom bolesti da živi punim plućima) te mentalnu dobrobit (smanjenje stupnja zabrinutosti zbog bolesti). Da bi osoba sa šećernom bolesti živjela kvalitetno, jako je važno brinuti o svim tim aspektima istodobno, kaže prof. dr. sc. Dario Rahelić, specijalist interne medicine i uži specijalist endokrinologije i dijabetologije, predstojnik Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac u KB Merkur.
POGLEDAJTE VIDEO: Nika se odlično nosi s dijabetesom tip 1
- Još jednom želimo staviti u fokus i činjenicu da je kod šećerne bolesti tip 2 jako važno što ranije ju otkriti te što prije započeti s liječenjem.Dijabetes tip 2 u startu često nema simptoma pa se bolest otkrije kad su već nastupile komplikacije. Zato je važno voditi računa o kontrolama šećera u krvi prije: na sistematskim pregledima, mjerenjem kod obiteljskog liječnika, ili u povremenim javnim zdravstveni akcijama, barem jednom do dva puta godišnje – kaže prof. dr. sc. Rahelić.
U nekim dijelovima Hrvatske postoji manjak dijabetoloških centara i dijabetologa, što je jedna od zadaća u fokusu u budućnosti, dodaje.
- Više od trećine dijabetologa danas je fokusirano u Zagrebu. Imamo županija koje imaju samo jednog dijabetologa, dok ih u manjim sredinama, posebno na otocima, uglavnom nema, stoga je u novom Nacionalnom programu za prevenciju i liječenje dijabetesa naglasak na postizanju ravnomjerne dostupnosti dijabetologa – kaže prof. dr. sc. Rahelić. Problem će se u nekim sredinama možda riješiti nakon izjednačavanja koeficijenta plaća specijalista u bolnicama i u domovima zdravlja, jer bi nekim dijabetolozima moglo postati zanimljivo da 'presele' iz bolnica.
- Dio problema rješavat ćemo mobilnim timovima, po uzoru na suradnju kakvu je Sveučiliša klinika Vuk Vrhovec ostvarila uz veliku podršku Ministarstva zdravstva s mobilnim timovima u Dvoru, Kostajnici i Gvozdu. Preostaje nam i projekt tzv. virtualnih ambulanti u sklopu kojega je omogućena on-line komunikacija pacijenta iz bilo kojeg dijela Hrvatske s dijabetologom – priča prof. dr. sc. Rahelić. Taj će se projekt razvijati uključivanjem više sudionika u tzv. virtualnu ambulantu.
- Liječnik obiteljske medicine bi pozvao pacijenta i stupio u kontakt sa specijalistom, dijabetologom ili kardiologom, tako da nakon pregleda i obavljenih laboratorijskih nalaza mogu odmah porazgovarati o potrebi promjene navika ili terapije – zaključuje prof. dr. sc. Rahelić.
Simptomi visokog šećera
U fazi predijabetesa neki od ovih simptoma možda se neće ni javiti, ili su blagi pa ih čovjek i ne smatra znakovima bolesti, no ako ih primjećujete češće, dobro je provjeriti šećer.
1. Pojačan rad bubrega i potreba za mokrenjem
Kod povišenog šećera bubrezi rade ubrzano da bi izbacili taj višak. Tako proizvode više urina, pa je jedan od prvih znakova dijabetesa povećana potreba za mokrenjem, posebno noću.
2. Povećana žeđ
To je posljedica potrebe da se nadoknadi tekućina izgubljena mokrenjem, ali i prirodna reakcija na visoki šećer: Tijelo 'traži' više vode da bi se razblažila koncentracija šećera u krvi.
3. Suha usta, ispucale usne
Uslijed pojačanog mokrenja i gubitka tekućine smanjuje se proizvodnja sline. Time se povećava rizik za razvoj bakterija u ustima i razvoj bolesti desni. Mogu se javiti i bijele mrlje na jeziku i u ustima.
4. Specifičan miris tijela
Dio viška šećera iz krvi tijelo izbacuje kroz znoj, a zbog kemijskih reakcija koje se događaju u organizmu, može se razviti miris sličan mirisu acetona.
5. Problemi s kožom
Kod dijabetičara se relativno često javljaju suha koža i neurodermitis, posebno na prsima, laktovima, koljenima i petama. Na petama se mogu razviti i ranice, što povećava rizik od razvoja gangrene. Njegujte stopala hidratantnim kremama.
6. Problemi s vidom
Visoki šećer može dovesti do promjena na očnoj pozadini, što može dovesti do slabijeg i zamućenog vida, a dugoročno i do sljepoće.
7. Kronični umor
Kad je šećer visok, organizam pojačano proizvodi inzulin, što s vremenom vodi do slabije osjetljivosti na inzulin. Tijelo u toj fazi neće prerađivati šećer iz hrane i slati ga kao energiju stanicama pa se može javiti kronični umor i slabost.
8. Problemi s probavom
Visoka razina šećera u krvi može oštetiti živac vagus, odgovoran za pomicanje hrane između želuca i crijeva, zbog čega se može poremetiti i apetit. S vremenom možete početi gubiti na težini, a mogu se javiti refluks, poremećaj rada želuca i zatvor.
Prehrana za prevenciju i liječenje dijabetesa
Osnove prehrane za dijabetičare ujedno su putokaz za prevenciju dijabetesa tipa 2. Preporučuje se mediteranski tip prehrane, s naglaskom na povrću, voću, žitaricama, ribi, maslinovu ulju i mediteranskim začinima. Hranu treba rasporediti na najmanje tri, odnosno do šest obroka tijekom dana, ovisno o terapiji i životnim navikama.
Glavni fokus u prehrani je kontrolirati unos ugljikohidrata, koji se brzo resorbiraju iz probavnog trakta i podižu razinu glukoze u krvi već u prvih 15 minuta nakon obroka i tako su najodgovorniji za porast šećera u krvi nakon obroka. Zato se preporučuje staviti naglasak na ugljikohidrate iz povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki i mliječnih proizvoda, koji imaju manji glikemički indeks. Posebno je korisno bobičasto voće, poput jagoda, borovnica, malina, kupina i ribizla, jer je bogato fitonutrijentima koji imaju protuupalni učinak i sudjeluju u zaštiti od štetnog djelovanja slobodnih radikala.
Umjesto masnog mesa, birajte nemasnu piletinu te ribu.
Ovo su neke od namirnica poželjne u prehrani dijabetičara:
Žitarice i grahorice: zob, ječam, raž, heljda, grah, grašak, leća, slanutak
Voće: bobičasto voće (borovnice, kupine, maline, jagode), citrusi (grejp, naranča, mandarina), jabuke, kivi, kruške, marelice, breskve, višnje
Povrće: mahune, brokula, gljive, luk, poriluk, špinat, blitva, kupus, rajčica, kelj, raštika, batat
Mlijeko i zamjene: fermentirani mliječni proizvodi (kefir, acidofil, probiotik, jogurt), bijela kava od kavovine
Meso i zamjene: riba (osobito plava srdela, skuša, tuna), losos, puretina, piletina, kunić, jaja
Masnoće i zamjene: maslinovo ulje, bučino ulje i sjemenke, chia i lanene sjemenke, orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci)
Začini: cimet, đumbir, kurkuma, kajenski papar, bosiljak, ružmarin, kopar, komorač, kumin
Napici: čaj - zeleni, kopriva, stolisnik, kamilica, matičnjak, menta, maslačak, đumbir s limunom, voda (dnevno je potrebno popiti oko 1,5 l vode)