Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
- Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu - dodaju.
POGLEDAJTE VIDEO:
- U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu - upozoravaju u HZJZ-u.
Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca (krpelja) s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima, napomenuli su.
Krpelji su svojom građom prilagođeni tome da se dobro uhvate za čovjeka. Kada pronađu žrtvu, najprije hodaju po tijelu satima u potrazi za savršenim mjestom, a tada se tamo dobro učvrsti svojim rilom. Sama procedura probadanja kože traje desetak minuta, a žrtva to ne osjeća jer krpelj u svojoj slini ima tvar koja djeluje poput anestetika.
Oni zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalaze u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelja zaraženih bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu ima na čitavom području grada Zagreba.
Lyme borelioza (Lajmska bolest)
- U Hrvatskoj se najčešće pojavljuje Lyme borrelioza (Lajmska bolest ili erithema migrans), bolest uzrokovana bakterijom Borreliom burgdorferi koja se prenosi ubodom zaraženog krpelja. Simptomi su umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip na koži koji se zove erythema migrans - kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
- U roku 2 do 30 dana na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer obično više od 5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik.
U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom odabranom liječniku. Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je izuzetno važno radi sprječavanja kasnijeg stadija bolesti s mogućim kasnim posljedicama u kojem mogu nastati artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis i /ili neuritis (upala živaca) - dodaju.
Krpeljni meningoencefalitis
- Krpeljni meningoencefalitisa (KME) je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, a samo u manjem broja zaraženih razvije se drugi stadij bolesti sa ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica. Klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima (sve do poremećaja svijesti) - upozoravaju u HZJZ-u.
Po učestalosti je KME druga bolest koju prenose krpelji u Hrvatskoj. Najveći broj oboljelih od KME prema zemljopisnoj proširenosti u Hrvatskoj je na području Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, a zatim slijede Varaždinska i Međimurska županija, a ta su područja već desetljećima poznata kao prirodna žarišta ovih bolesti - dodaju.
Savjetuju kako se zaštititi od krpelja
Preporučene osobne mjere zaštite su:
- Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
- Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
- Hodajte obilježenim stazama.
- Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
- Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).
- Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) 'šeta' tražeći pogodno mjesto za ugriz. Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…). Kod djece se krpelj često nađe na glavi zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može 'pokupiti' krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela - kažu u HZJZ -u i savjetuju tuširanje po povratku iz prirode.
Pravilno postupanje kod uboda krpelja
- Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije jer rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik - savjetuju u HZJZ-u.
- Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stišćite niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza - napominju.
- Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom - naglasili su.
Djeca se mogu cijepiti protiv krpeljnog meningoencefalitisa
Krpeljni meningoencefalitis je virusna upala mozga i njegovih ovojnica koja u djece prolazi uglavnom bez trajnih posljedica. Prijenosnik virusa je šumski ili obični krpelj, koji je njime zaražen. To je izrazito sezonska bolest, koja počinje u ožujku, jenjava tijekom ljetnih mjeseci i ponovo se učestalije javlja tijekom rane jeseni, rekao nam je jednom prilikom naš poznati pedijatar prof.dr.sc. Milivoj Jovančević.
- Inkubacija virusa traje od 1 do 2 tjedna, nakon čega nastupa stanje povišene tjelesne temperature, malaksalosti i umora. Nakon toga dolazi do trajnog ili privremenog poboljšanja iza kojega može nastupiti upala mozga i moždanih ovojnica praćena visokom temperaturom, smanjenim stupnjem svijesti, jakim glavoboljama i drugim poremećajima - dodao je profesor.
- Obično je oporavak od ove bolesti u djece potpun i nije praćen značajnim komplikacijama i trajnim posljedicama - napomenuo je pa pojasnio tko bi se trebao cijepiti protiv krpeljnog meningoencefalitisa.
Savjetuje cijepljenje ljudima koji obitavaju ili posjećuju područja u kojima se nalaze krpelji zaraženi virusom proljetno-ljetnog krpeljnog meningoencefalitisa, a to je, kaže, sjeverozapadna Hrvatska, sjeverno od rijeke Save.
Kako cijepiti dijete protiv krpeljnog meningoencefalitisa?
- Dijete se može zaštititi od ove bolesti cijepljenjem inaktiviranim (mrtvim) cjepivom u tri doze. Između prve i druge doze treba proći između 2 tjedna i 3 mjeseca, a između druge i treće 9 do 12 mjeseci. Cijepiti se mogu djeca starija od 1 godine - pojasnio je pedijatar i napomenuo kako se cjepivo može primijeniti istovremeno s drugim cjepivima u dječjoj dobi.
- Nakon 3 godine potrebno je docjepljivanje - dodao je.
'Neka djeca ne smiju se cijepiti ili moraju pričekati'
- Ne smiju se cijepiti djeca koja su alergična na neki sastojak cjepiva ili su ikada doživjela težu alergijsku reakciju na jaja - pojasnio je profesor i spomenuo moguće neželjene reakcije cijepljenja protiv krpeljnog meningoencefalitisa.
- Kao i kod svakog lijeka, i kod cjepiva postoji rizik od neželjenih reakcija, kao npr. alergijske reakcije. Rizik da će ovo cjepivo uzrokovati teške ili jako teške reakcije iznimno je mali - napomenuo je i nabrojao moguće neželjene reakcije prilikom cijepljenja:
- lokalnog karaktera u obliku crvenila
- otekline na mjestu cijepljenja
- oticanja obližnjih limfnih čvorova
- općih reakcija kao što su umor
- bol u ruci ili nozi
- mučnina
- glavobolja
- povišena tjelesna temperatura
- povraćanje
- prolazni osip
- Iznimno rijetko se može javiti teška neželjena reakcija nakon cijepljenja krpeljnog meningoencefalitisa. Takva alergijska reakcija može nastati nekoliko minuta do nekoliko sati nakon primjene cjepiva - dodao je.
Simptomi te teške reakcije na cijepljenje uključuju:
- teško disanje
- promuklost
- osip
- bljedilo
- opću slabost
- ubrzan rad srca
- vrtoglavicu
- Ukoliko primijetite bilo koji od ovih simptoma, odmah se javite liječniku - naglašava profesor Jovančević.
O bolestima koje prenose krpelji i cijepljenju ovaj pedijatar govori i u videu objavljenom na stranici LittleDot na kojoj 80 hrvatskih liječnika, među njima i profesor Jovančević, savjetuju roditelje o sigurnom i zdravom odrastanju njihove djece.
Profesor kaže kako neki krpelji mogu biti zaraženi virusom, a neki i bakterijom.
Poslušajte savjete profesora Jovančevića u videu: